Pogoršana očekivanja u hrvatskom gospodarstvu

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su pogoršana u rujnu budući da je suzdržanost u industriji i među potrošačima prevagnula nad valom optimizma u maloprodaji i građevinarstvu, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj smanjen je u rujnu za 0,9 bodova u odnosu na kolovoz, na 107,2 boda. Najviše su pogoršana očekivanja menadžera u industriji, što se očituje u padu odgovarajućeg indeksa za dva boda. Pogoršano je i ozračje među potrošačima, uz pad indeksa za 1,6 bodova.

Najveće poboljšanje bilježila je pak maloprodaja, iskazano u rastu indeksa za 10,9 bodova. Tvrtke znatno bolje ocjenjuju poslovanje u protekla tri mjeseca i očekuju nastavak pozitivnog trenda, prema rastu pratećih indeksa za gotovo 13 bodova. I građevinski sektor pokazao je veći optimizam, uz rast indeksa za 4,1 bod.

U uslužnom sektoru očekivanja poslovnih čelnika gotovo su nepromijenjena u usporedbi s kolovozom, pokazalo je istraživanje EK, provedeno od 1. do 20. rujna. Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju nešto jači tempo zapošljavanja, prema rastu indeksa EEI za 0,8 bodova u odnosu na kolovoz. Neizvjesnost u poslovanju ublažena je po njihovoj ocjeni u odnosu na kolovoz, prema padu indeksa za 2,2 boda.

Indeks ESI za eurozonu smanjen je u rujnu za 0,3 boda u odnosu na kolovoz, na 96,2 boda. Na razini EU-a zadržao se na kolovoškoj razini, od 96,7 bodova. Blago smanjen ESI u eurozoni odražava pogoršana očekivanja u industriji i u maloprodaji, koja su nadjačala blago poboljšanje u građevinskom sektoru i među potrošačima, uz više-manje nepromijenjeno raspoloženje u uslužnom sektoru.

Stabilna vrijednost ESI-ja u EU odražava pak poboljšano raspoloženje u građevinskom sektoru i među potrošačima čiji je utjecaj anuliralo pogoršano ozračje u industriji, prenosi Hina. U maloprodaji i uslugama nisu zabilježene promjene u odnosu na kolovoz.

Indeks koji mjeri očekivanja vezana uz zapošljavanje (EEI) također nije zabilježio veće promjene i na oba je područja blizu ili na razini dugoročnog prosjeka, koji iznosi 100 bodova, navodi se u izvješću. Neizvjesnost u poslovanju neznatno je pojačana, uz rast EUI-ja na oba područja za 0,3 boda.

U skupini vodećih gospodarstava daleko najviše pogoršano je raspoloženje u Francuskoj i Njemačkoj, iskazano padom ESI-ja za 1,4 odnosno 1,2 boda.

Najviše je pak poboljšano u najvećem gospodarstvu EU-a izvan eurozone, onom Poljske, prema rastu ESI-ja za dva boda, a blizu je i Španjolska, s rastom indeksa za 1,9 bodova. Zamjetno je ozračje poboljšano i u talijanskom gospodarstvu, prema rastu indeksa za 1,2 boda.