Staromodni model razmjene robe za robu, tzv. trampe, sve više se koristi u ruskoj vanjskoj trgovini, po prvi put od devedesetih godina prošlog stoljeća. Ruske kompanije koje žele zaobići sankcije Zapada tako danas razmjenjuju pšenicu za kineske automobile ili sjemenke lana u zamjenu za građevinske materijale.
Iako Rusija čini sve što može na izgradnji toplijih odnosa s Kinom i Indijom, povratak trampe pokazuje koliko je rat u Ukrajini narušio međunarodne trgovinske odnose tog najvećeg svjetskog izvoznika prirodnih resursa, tridesetak godina nakon što je raspad SSSR-a 1991. godine pokrenuo rusku gospodarsku integraciju sa Zapadom.
SAD, Europska unija, i njihovi saveznici nametnuli su Rusiji preko 25.000 različitih sankcija zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. i aneksiju Krima 2014., u pokušaju da se našteti ruskoj ekonomiji teškoj 2,2 trilijuna dolara i time naruši domaća podrška ruskom lideru Vladimiru Putinu. Washington je i Indiji uveo kaznene carine zbog kupovine ruske nafte.
Putin danas kaže da je rusko gospodarstvo nadmašilo očekivanja. U posljednje dvije godine ruska ekonomija je rasla brže nego gospodarstva zemalja iz skupine G7 zemalja, unatoč prognozama Zapada o golemom gospodarskom padu. Putin je u posljednje tri godine naložio ruskim kompanijama i dužnosnicima prkose sankcijama na sve moguće načine.
Međutim, sve više se pojavljuju znakovi koji ukazuju na veliku opterećenost ruskog gospodarstva, za koje središnja banka sada kaže da je tehnički u recesiji, i koje je izloženo visokoj stopi inflacije.
Neke kaznene mjere – a posebice isključivanje ruskih banaka iz globalnog platnog sustava SWIFT 2022. godine, i prijetnje Washingtona prošle godine upućene kineskim bankama koje podržavaju ruski ratni stroj – kod onih koji još uvijek posluju s Moskvom izazvale su bojazan od sekundarnih sankcija.
Takva zabrinutost stoji iza oživljavanja transakcija u kojima se roba razmjenjuje za robu, što je mnogo teže pratiti nego tijek novca. Rusko ministarstvo gospodarstva objavilo je 2024. godine vodič za trampu u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom, u kojem se na 14 stranica savjetuje kompanijama kako da korištenjem te metode izbjegavaju sankcije. Čak je predložila i kreiranje trgovinske platforme koja bi funkcionirala kao burza za trampu.
“Robne transakcije u vanjskoj trgovini omogućavaju da se razmjenjuju robe i usluge sa stranim kompanijama, bez potrebe za korištenjem međunarodnih novčanih transakcija, u uvjetima restrikcija zbog sankcija,” stajalo je u vodiču.
Sve do nedavno nije bilo jasnih dokaza koji bi upućivali na pojačan komercijalni interes za takve transakcije. Međutim, Reuters je prošli mjesec izvijestio da kineska kompanija Hainan Longpan Oilfield Technology želi trgovati čeličnim i aluminijskim legurama u zamjenu za brodske motore.
Reuters je za tu priču identificirao osam takvih transakcija razmjene robe u naravi, na temelju izvora iz sektora trgovine, javnih dokumenata koje objavljuju carinske službe, i priopćenja samih tvrtki. Iako se zbog netransparentnosti transakcija ne može točno utvrditi ukupna vrijednost ili opseg robne razmjene u ruskom gospodarstvu, tri eksperta iz područja trgovine kažu da takva praksa postaje sve češća.
“Porast trampe u robnoj razmjeni je simptom de-dolarizacije, pritiska sankcija, i problema s likvidnošću među trgovinskim partnerima,” kaže Maksim Spaski iz Rusko-azijske udruge industrije i poduzetnika RASPP. Spaski kaže da će volumen trampe nastaviti rasti. Drugi izvori, koji žele ostati anonimni, kažu da razmjena robe za robu pomaže u izbjegavanju sankcija kojima su se ruske banke odvojile od financijskih transakcija s dolarima i eurima.
Jedan mogući indikator opsega trampe mogla bi biti i sve veća divergencija između statistika o vanjskoj trgovini koje objavljuje središnja banka i podataka ruske carinske službe, koja je u prvoj polovici ove godine dosegnula vrijednost od 7 milijardi dolara.
U odgovoru na medijski upit ruska carinska služba potvrdila je da se trampa obavlja s različitim zemljama “za širok spektar robe.” Međutim, dodaju da je broj takvih transakcija “zanemariv” u usporedbi s ukupnim volumenom vanjske trgovine.
Vanjskotrgovinski suficit Rusije u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine smanjio se za 14 posto u usporedbi s godinom ranije, na 77,2 milijarde dolara, po podacima ruske carinske službe. Izvoz se tijekom tog razdoblja smanjio za 11,5 milijardi dolara na 232,6 milijardi, dok se uvoz povećao za 1,2 milijardi dolara, na 155,4 milijardi.
U jednoj takvoj transakciji koju je Reuters identificirao kineski automobili plaćeni su ruskom pšenicom. Prema jednom izvoru iz trgovačkih krugova, kineski izvoznik je tražio od ruskih kolega plaćanje tovarom žitarica. Kineski partneri kupili su automobile u Kini za yuane, a ruski partner kupio je pšenicu u Rusiji i platio rubljama. Tada je pšenica zamijenjena za automobile.
U druge dvije transakcije sjemenke lana su razmijenjene za kinesku robu, uključujući kućanske aparate i građevinski materijal, vidi se iz carinskih deklaracija. Stručnjaci za rusku vanjsku trgovinu kažu da se vrijednost jednog od poslova s lanom, zabilježenih u deklaraciji ruske carinske službe u regiji Urala iz 2024. godine, procjenjuje na 100.000 dolara.
Kina je glavni uvoznik ruskih sjemenki lana, koje se koristi u industrijskoj proizvodnji, i kao prehrambeni proizvod.
U nekim transakcijama razni metali su isporučeni Kini u zamjenu za strojeve, kineske usluge su razmijenjene za ruske sirovine, a barem jedan ruski uvoznik kupio je aluminij da bi njime platio kineskoj kompaniji. Barem jedan takav posao je obavljen s Pakistanom.
Neke od tih trgovinskih transakcija omogućile su uvoz zapadne robe u Rusiju usprkos sankcijama. Na poslovnom forumu Kazan Expo u kolovozu kineske tvrtke navele su problem s plaćanjima kao jednu od najvećih prepreka za razvoj kinesko-ruske bilateralne trgovine.
Xu Xinjing, predsjednik kompanije Hainan Longpan Oilfield Technology, rekao je da bi trampa mogla predstavljati rješenje. Xu je na konferenciji kazao da “u sadašnjim uvjetima ograničenih plaćanja” robna razmjena pruža nove mogućnosti za kompanije u Rusiji i Aziji.
U razdoblju nakon raspada SSSR-a devedesetih godina, trgovina trampom je uvela kaos u gospodarstvo jer je došlo do nastanka ogromnih lanaca međuovisne razmjene, za sve od struje i nafte do brašna, šećera i čizama, što je dovelo do prevara sa cijenama su učinile nemogućim određivanje vrijednosti za bilo što, i što je nekima donijelo ogromno bogatstvo.
U to su vrijeme manjak likvidnosti, velika inflacija i opetovane devalvacije valute učinile razmjenu robe za robu atraktivnom alternativom. Danas u optjecaju ima puno novca ali potražnju za takvim transakcijama generiraju stalne promjene pritiska prijetnji i zapadnih sankcija usmjerenih na Rusiju i Kinu.
Rusija kaže da su zapadne sankcije nezakonite, a i Kina ih kritizira, i kaže da su diskriminatorne. Trampa nije jedini način za zaobilaženje sankcija. Neki trgovci koriste posrednike, tzv. “agente za plaćanje” koji u zamjenu za honorar sređuju naplatu kroz raznorazne šeme – no takve transakcije mogu biti visokorizične.
Pročitajte još:
Drugi način plaćanja je preko ruske državne banke VTB koja ima poslovnicu u Šangaju. Neki trgovci za plaćanja koriste kriptovalute vezane za američki dolar.
“Manje kompanije aktivno koriste kriptovalute. Neke prebacuju gotovinu, neke rade s kompenzacijama, a neke diversificiraju svoje poslovne računa, kod različitih banaka,” kaže Sergej Putjatinski, potpredsjednik za poslovanje i IT u vodećoj ruskoj financijskoj tvrtki BCS.
“Zasad još nema nekog gotovog tehnološkog odgovora na ovu situaciju. Gospodarstvo preživljava, a kompanije istovremeno primjenjuju 10-15 različitih metoda naplate,” kaže Putjanski.
