Počela je nova era: SAD je u otvorenom trgovinskom sukobu s najvećim partnerima

Nameti na uvoznu robu koje je najavio američki predsjednik Donald Trump stupili su na snagu u utorak, u 6 ujutro po hrvatskom vremenu, i time označili početak nove ere u svjetskoj trgovini.  Osim 25 posto carine na svu robu iz Kanade i Meksika, udvostručila se i nova carina na kinesku robu, na 20 posto, što znači da je SAD sad u otvorenom sukobu sa svoje najveća tri trgovinska partnera.

Novi nameti će naštetiti trgovinskoj razmjeni vrijednoj 2,2 bilijuna dolara godišnje, i stižu nekoliko sati nakon što je Trump zaključio da sve tri zemlje “nisu učinile dovoljno” na sprečavanju ilegalnog krijumčarenja fentanila u SAD. Trump nikad nije objasnio što točno želi da Kanada i Meksiko naprave, a osim što time implicira da veliki i moćni SAD nije u stanju sam zaštititi vlastite granice, Trump koristi fentanil kao izgovor za nametanje carine jer američki zakon dopušta predsjednicima takve poteze samo u slučaju prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

Istovremeno, Trumpove komentare o aneksiji Kanade i njeno pretvaranje u “51. saveznu državu” kanadska javnost shvaća ozbiljno, kao što i Meksiko sa zebnjom prati prijetnje novog američkog ministra obrane i desničarskog influensera Petea Hegsetha koji prijeti vojnom intervencijom i inzistira da su meksička vlada i narkokarteli u sjevernom Meksiku usko povezani.

Kina je na vijest o novim carinama odmah uzvratila uvođenjem svojih carina od 10-15 posto na određene vrste američke robe, od 10. ožujka. Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je da Kanada uvodi uvođenjem vlastitih carina na američku robu vrijednu 20,7 milijardi dolara, što će se dodatno proširiti na još 86 milijardi dolara robe ako američke carine budu bile na snazi nakon tri tjedna. Prvi na udaru su američko pivo, vino, viski, kućanski aparati i sok od naranče.

Nekoliko sati prije stupanja carina na snagu, premijer kanadske provincije Ontario Doug Ford je u gostovanju na američkom kanalu NBC rekao da će kanadski odgovor biti žestok, i da bi Ontario mogao uvesti restrikcije na izvoz rudnih materijala poput nikla, obustaviti prodaju svog američkog alkohola, kao i obustaviti isporuku električne energije južnim susjedima.

U Kanadi se alkohol u većini provincija prodaje u državnim trgovinama pod direktnom upravom provincijskih vlasti, a američka alkoholna pića već su uklonjene s većine polica kanadskih trgovina. Električna energija je jedina iznimka u Trumpovim carinama, na koju je odlučio primijeniti stopu od 10 posto. Zahvaljujući velikom hidroelektričnom potencijalu Kanada je neto izvoznik struje u Ameriku – 2023. Kanada je izvezla struju u vrijednosti 3,2 milijarde dolara u SAD, dok je iz SAD-a uvezla tek 1,2 milijardi.

Trudeau je u ponedjeljak rekao i da Trumpovi potezi narušavaju uspješne trgovinske odnose na kontinentu, i da se njima krše odredbe trgovinskog sporazuma kojeg je sam Trump potpisao za vrijeme svog prvog mandata. Očekuje se da će i meksička predsjednica Claudia Sheinbaum objaviti meksički odgovor na tiskovnoj konferenciji u utorak ujutro, priopćilo je meksičko ministarstvo gospodarstva.

Novi dodatni namet od 10 posto na kinesku robu dodat će se carini od 10 posto koju je 4. veljače uveo Trump. A taj kumulativni namet od 20 posto se naslaguje na carine od 25 posto koje je Trump uveo tijekom svojeg prvog mandata, na kinesku robu vrijednu 370 milijardi dolara.

I pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom na neke od tih proizvoda su dignute carine, pa su se tako udvostručila davanja na kineske poluvodiče na 50 posto, kao što su se i učetvrostručila davanja za kineska električna vozila, na više od 100 posto.

Novi namet od 20 posto primjenjivat će se i na neke elektroničke proizvode široku potrošnje iz Kine koji su prethodno bili izuzeti od carina, među kojima su pametni telefoni, prijenosna računala, konzole za videoigre, pametni satovi i zvučnici. Kineska vlada je u kao odmazdu odmah u utorak najavila carine na uvoz cijelog niza američkih poljoprivrednih proizvoda, uključujući govedinu, žitarice, pamuk, voće, povrće i mliječne proizvode. Osim toga, za 25 američkih tvrtki ograničava se uvoz i investiranje na kineskom tržištu – a za njih deset Peking tvrdi da su prodavale oružje Tajvanu.

U vrijeme trgovinskog rata u prvom Trumpovom mandatu američki poljoprivrednici su bili jedni od većih gubitnika, podsjeća Reuters. Zbog naknada koje je uveo Trump računa se da su izgubili oko 27 milijardi dolaran prihoda zbog smanjenog izvoza i prodaje na stranim tržištima – a osim toga, na velikom i važnom brazilskom tržištu njihov nestanak su iskoristili kineski izvoznici koji su potpuno istisnuli Amerikance.

Američke carine na meksičke i kanadske proizvode mogle bi imati i mnogo dublje i dalekosežnije posljedice za visoko integriranu sjevernoameričku ekonomiju koje se uvelike oslanja na prekogranično cirkuliranje robe za prozvodnju složene robe poput automobila i strojeva, za preradu fosilnih goriva, kao i poljoprivrednih proizvoda.

Primjerice, Kanada je četvrti najveći svjetski  izvoznik nafte, i taj kanadski sektor je potpuno orijentiran na izvoz u SAD – ali s druge strane je i najveći svjetski proizvođač potaša, tj. kalijevog karbonata, ključnog sastojka za proizvodnju umjetnog gnojiva o kojem ovisi američka poljoprivreda.

Pritom je gotovo sigurno da će američke carine dovesti do inflacije u SAD-u. Alat GDPNow kojeg koristi američki Atlanta Fed – dio američkog sustava središnjih banaka – za prognoziranje BDP-a u stvarnom vremenu u ponedjeljak je ponudio pesimističke procjene. 

Po njemu, očekuje se da će u prvom tromjesečju 2025. američki BDP pasti za 2,8 posto – otovo dvostruko više od pada od 1,5 posto procijenjenog u petak. Sve do 19. veljače prognoza je bila da će SAD ostvariti rast od 2,3 posto. Ovaj nagli i drastičan preokret najviše se pripisuje usporavanju građevinske aktivnosti, kao i stagnaciji proizvodnih djelatnosti. 

Za domaću potrošnju se također sada očekuje da će ostati nepromijenjena, nakon što je u veljači bio prognoziran rast od 1,3 posto, a projekcija rasta privatnih investicija je u nešto više od mjesec dana pala sa 3,5 posto na mršavih 0,1 posto, izvijestio je poslovni portal Barron.

“Današnja nepromišljena odluka američke vlade prisiljava Kanadu i SAD na ulazak u recesiju, gubitak radnih mjesta i gospodarsku katastrofu,” rekla je predsjednica Kanadske gospodarske komore (CCC) Candace Laing, dodavši da Trumpove carine neće dovesti do novog “zlatnog doba” koje Trump priželjkuje, već će umjesto toga povećati troškove za američke potrošače i proizvođače, te poremetiti lance opskrbe.

Matt Blunt, predsjednik američke udruge poslodavaca u autoindustriji AAPC pozvao je da se iz carina izuzmu vozila koja po udjelu dijelova iz regije zadovoljavaju uvjete dosadašnjeg američko-meksičko-kanadskog trgovinskog sporazuma. Najnoviji merički podaci od ponedjeljka ujazuju na skok proizvodnih cijena na gotovo trogodišnji rekord, što znači da bi uvođenje carina moglo dodatno opteretiti proizvodnju.

Istovremeno, Trumpova potvda u ponedjeljak navečer da će se tarife uvesti po planu je utjecala i na financijska tržišta –  indeks S&P 500 je pao za 1,8 posto, Dow Jones je pao za 1,5 posto, a kompozitni indeks njujorške burze Nasdaq je zabilježio pad od 2,6 posto. I kanadski dolar i meksički pesos izgubili su na vrijednosti u odnosu na američki dolar.

U narednim danima očekuje se da će se nastaviti s udarima na ekonomiju – 12. ožujka na snagu bi trebale stupiti Trumpove carine od 25 posto na čelik i aluminij. U subotu je Trump naložio još jednu od brojnih “sigurnosnih” istraga o uvozu drvne građe i drvnih prerađevina – još jedne sirovine koju SAD uvelike uvozi iz Kanade. Ako se i na to uvedu nove carine, to će biti još jedan udarac kanadskoj ekonomiji.

Trump je također prijetio svim državama koje imaju potez na digitalne usluge ili razmišljaju o njegovom uvođenju, jer američka vlada smatra da se time “nepravedno” cilja na američke globalne monopoliste u tom sektoru. Kanada je sredinom prošle godine uvela porez od 3 posto na prihode koje online platforme ostvaruju od korisnika u Kanadi ili od preprodaje njihovih osobnih podataka – a sličan potez je već najavio Brazil (čije čeličane se pribojavaju američkih carina na čelik), a o tome se već govorilo i na razini Europske unije.

Trump je predložio i naplatu ulazne pristojbe za svaki brod sagrađen u Kini koji želi pristati u američku luku, u iznosu od maksimalno 1,5 milijuna dolara, i pokrenuo još jednu “sigurnosnu” istragu o uvozu bakra i bakrenih proizvoda.

Tu su i najave “recipročnih” carina za sve države na svijetu, najave o carinama za europsku robu, kao i najave o carinama na robu poput farmaceutskih proizvoda koja bi mogla značajno pogoditi Indiju, najvećeg svjetskog izvoznika generičkih lijekova.