Hrvatska podupire proširenje Europske unije, ali će njezina apsorpcijska moć biti ključna za dinamiku proširenja, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković na panelu “Proširenje radi prosperiteta: Hoće li Europa rasti?”, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
“Vratio se zaboravljeni četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993., takozvani apsorpcijski kapacitet EU-a: Koliki je proračunski trošak proširenja? Kakav će biti učinak novih članica na odnose između zemalja koje doprinose (proračunu) i zemalja korisnica? Kakvi će biti učinci na javne politike, koheziju, poljoprivredu?”, rekao je premijer Plenković na panelu.
Kopenhaški kriteriji su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, podsjeća Hina, od onih političkih, poput vladavine prava, gospodarskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima Unije.
Međutim, Plenković je dodao da je taj zamršen proces veoma pozitivan što se tiče volje političkih lidera i naglasio da već duže vrijeme nije vidio “toliko pozitivan stav prema proširenju”.
“Drago mi je da je politika proširenja EU-a ponovno u fokusu svih država članica. Hrvatska to pitanje godinama promiče. S obzirom na globalne izazove, važnije je nego ikada imati sigurnu i konkurentnu Europu”, napisao je Plenković na društvenoj platformi X nakon panela.
Osim proračunskih implikacija, premijer je na panelu rekao da postoji i drugo očito pitanje kojim se potrebno pozabaviti, “a to je proces donošenja odluka u EU-u te (njegova) institucionalna arhitektura”.
“Današnja Unija s 27 i ona s teoretski osam ili devet novih članica već je drukčija organizacija. Već je sada čudna onima koji su bili dio nje kada je bilo šest članica, no kada ih je 36, to je posve drukčija organizacija. Ta dva elementa će biti u podlozi dinamike proširenja”, rekao je hrvatski premijer.
Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos kazala je da s obzirom na apsorpcijski kapacitete Unije, Komisija prošle godine uoči proširenja započela reviziju različitih područja: vrijednosti, financija, javnih politika, uprave.
“Moramo biti spremni, inače Europska unija neće biti snažna. Kada govorimo o proširenju, trebali bismo govoriti o trima putevima: pregovorima sa zemljama kandidatkinjama, pripremanje Unije na nove članice i rad sa zemljama članicama da prebrode svoje zabrinutosti”, rekla je Kos.
Šef ukrajinske diplomacije Andrij Sibiha, čija je zemlja dobila status kandidata nakon ruske invazije 2022., kazao je da je važno da se zemlje kandidatkinje već sad “počinje tretirati kao članice Unije”.
“Na primjer u proračunu za razdoblje 2028.-2034. Bit će odlično ako se ovi ambiciozni ciljevi proširenja budu odražavali u proračunu jer će ih bez toga biti zaista problematično ispuniti”, poručio je Sibiha.
Milojko Spajić, premijer Crne Gora koja je zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u od 2010., rekao je da bi se Unija “trebala malo otvoriti” i misliti o široj slici te učincima koje će proširenje imati.
Glavni tajnik UN-a: Svijet se suočava s geopolitičkim podjelama i rastućim nejednakostima
Glavni tajnik UN-a António Guterres govoreći na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu naglasio je da se svijet suočava s geopolitičkim podjelama, rastućim nejednakostima i napadom na ljudska prava.
„Suočavamo se sa sve većim geopolitičkim podjelama, rastućim nejednakostima i napadom na ljudska prava. Vidimo umnožavanje sukoba, od kojih neki dovode do preoblikovanja različitih regija svijeta – ne samo Bliskog istoka. Konačno postoji određena mjera nade kada se postigne dogovor o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi – a mi radimo na povećanju očajnički potrebne humanitarne pomoći. Također sam upravo bio u Libanonu gdje je prekid neprijateljstava, a nova vlada se oblikuje nakon dvije godine zastoja. Od Bliskog istoka do Ukrajine do Sudana i šire, još uvijek se suočavamo s teškom bitkom“, rekao je Guterres.
Guterres je u svom govoru koji je objavljen i na službenoj stranici Svjetskog gospodarstvenog foruma upozorio i na prijetnje koje predstavljaju klimatska kriza i umjetna inteligencija bez upravljanja.
„Danas se suočavamo s dvije nove i duboke prijetnje koje zahtijevaju mnogo više globalne pozornosti i djelovanja jer prijete izokrenuti život kakav poznajemo: klimatska kriza i nekontrolirano širenje umjetne inteligencije. Naša ovisnost o fosilnim gorivima je Frankensteinovo čudovište koje ne štedi ništa i nikoga. Posvuda oko sebe vidimo jasne znakove da je čudovište postalo gospodar… Jeftina, izdašna energija koju dobivaju obnovljivi izvori energije izvanredna je gospodarska prilika, koja će koristiti ljudima u svakoj zemlji. Brojne financijske institucije i industrije odustaju od klimatskih obveza. Ovdje u Davosu želim glasno i jasno reći: To je kratkovidno. Vi ste na pogrešnoj strani povijesti“, poručio je Guterres.
Drugo područje egzistencijalne brige je neupravljana umjetna inteligencija. Glavni tajnik UN-a je ocijenio da AI ima neizrecivo obećanje za čovječanstvo jer će dovesti do revolucioniranja učenja, unapređenje zdravstvene zaštite i ranije dijagnosticiranje bolesti.
Bit će i potpora poljoprivrednicima s pametnijim alatima za povećanje produktivnosti, odličan alat za deminiranje.
„Ali s ovim obećanjem dolazi veliki rizik, pogotovo ako se umjetnom inteligencijom ne upravlja. AI se može koristiti kao alat za prijevaru. Može poremetiti gospodarstva i tržišta rada, potkopati povjerenje u institucije i imati zastrašujući učinak na bojnom polju. A AI bi mogla produbiti nejednakosti isključivanjem onih koji nemaju resurse ili alate da iskoriste njezino obećanje. Još jednom, suradnja je ključna“, upozorio je Guterres.
Podsjetio je i da je u rujnu usvojen Global Digital Compact u UN-u, koji nudi plan za iskorištavanje golemog potencijala digitalne tehnologije i smanjivanje digitalnih podjela. Također okuplja svijet oko zajedničke vizije umjetne inteligencije – one u kojoj ova tehnologija služi čovječanstvu, a ne obrnuto.
Sporazum uspostavlja prvi univerzalni sporazum o upravljanju umjetnom inteligencijom koji dovodi sve zemlje za stol. To uključuje i stvaranje neovisnog međunarodnog znanstvenog panela o umjetnoj inteligenciji, privlačeći stručnost kako bi se premostile praznine u znanju i pomoglo svakoj naciji da donese odluke o politici umjetne inteligencije na temelju informacija.
Pročitajte još:
Do kraja dana očekuje se i posebno obraćanje premijera Španjolske, Pedra Sáncheza, kojem će se na panelu pridružiti i bivši potpredsjednik SAD-a Al Gore koji će s poslovnim čelnicima diskutirati o inovacijama i partnerstvima koja klimatsku krizu mogu pretvoriti u napredak za ljude i planet.
Direktorica MMF-a, Kristalina Georgieva, sudjelovat će u raspravi o strategijama koje mogu premostiti rastuće podjele u području umjetne inteligencije i osigurati ravnopravniji pristup umjetnoj inteligenciji na globalnoj razini.
