Plenković na skupu COP29: Gotovo trećina energije u Hrvatskoj iz obnovljivih izvora

Hrvatska danas troši najmanje 29,5 posto energije iz obnovljivih izvora energije, a cilj je projektima zelenog vodika i geotermalne energije taj postotak do 2030. povisiti na 42,5, rekao je premijer Andrej Plenković na klimatskom skupu COP29 u Azerbajdžanu. 

Poručio je kako su financijska pitanja na toj konferenciji važna, no da je najvažniji resurs – vrijeme te moramo djelovati sada.

„Hitno trebamo globalnu akciju protiv klimatskih promjena. Naša budućnost ovisi o tome kako smjelo djelujemo danas. Hrvatska je posvećena procesu dekarbonizacije svog energetskog sustava i ubrzanom prelasku na zelenu tranziciju. Međunarodna energetska agencija upozorava nas o skorom dosezanju vrhunca korištenja fosilnih goriva. Od toga se trebamo odmaknuti ne samo zbog klimatskih nego i ekonomskih razloga. Mi činimo svoj dio pomažući našim susjedima poput Bosne i Hercegovine, ojačavajući i podupirući klimatsku otpornost. Hrvatska dostignuća i investicije u obnovljivu energiju pokazuju našu posvećenost tomu“, kazao je premijer Plenković. 

Projektima poput zelenog vodika i geotermalnih izvora Hrvatska cilja na 42,5 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, najavio je premijer.

„Hrvatska ima snažan potencijal za investicije u crpno-akumulacijske hidroelektrane“, rekao je premijer.

Naglasio je i kako napuštanje fosilnih goriva nije samo dobro za klimu, prenosi Hina, nego je i ekonomska nužnost jer Međunarodna agencija za energiju upozorava na nadolazeći vrhunac proizvodnje nafte.

Plenković je rekao da su hrvatski napori pokazali da ekonomski rast i odgovornost za okoliš mogu koegzistirati. Hrvatski ugljični otisak je daleko ispod prosjeka EU-a, a Hrvatska je osma od 193 članice UN-a po ispunjenju ciljeva održivog razvoja te organizacije.

Hrvatska pomaže i susjednim državama, počevši s Bosnom i Hercegovinom, da osnažuju otpornost na klimatske promjene. Katastrofalne poplave u toj zemlji, ali i u Španjolskoj i na jugu Hrvatske pokazale su razoran učinak rasta temperatura, istaknuo je premijer.

Naglasio je i da Hrvatska želi ekološki zaštititi 30 posto Jadrana, pa je, upozorivši da je Sredozemlje jedna od najranjivijih regija, pozvao na hitno djelovanje. Stoga je pozdravio osnivanje portfelja Mediterana u novom sastavu Europske komisije koji će voditi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica.