Platna bilanca Hrvatske: Pad viška u trećem tromjesečju i smanjenje inozemnog duga

Prema najnovijim podacima o platnoj bilanci i inozemnom dugu, Republika Hrvatska je u trećem tromjesečju 2025. godine zabilježila višak na tekućem i kapitalnom računu od 4,39 milijardi eura. Iako je rezultat i dalje pozitivan, on je manji za 615 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Glavni uzrok pogoršanja je veći manjak primarnog dohotka (-422,7 milijuna eura), uz veći manjak u robnoj razmjeni zbog bržeg rasta uvoza od izvoza (-301,8 milijuna eura) te istodobni pad pozitivnog salda u sektoru usluga od 135,9 milijuna eura. S druge strane, blagi pozitivan doprinos dali su sekundarni dohodak i kapitalni račun s porastom od 143,5 odnosno 101,9 milijuna eura.

Saldo na financijskom računu platne bilance, što se odnosi na razliku između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza, u trećem je tromjesečju 2025. iznosio 4,31 milijardu eura, što je u prvom redu rezultat zabilježenih neto pozitivnih transakcija kod ostalih ulaganja od 5,17 milijardi eura, ističe HNB.

Neto pozitivne bile su i transakcije na podračunu portfeljnih ulaganja, koje su iznosile 1,04 milijardu eura, dok su neto transakcije na podračunu izravnih ulaganja i financijskim izvedenicama bile u “minusu” od 1,78 milijardi eura odnosno 195 milijuna eura. Neto transakcije po međunarodnim pričuvama, pak, u trećem tromjesečju bile su u “plusu” od 70 milijuna eura.

HNB je između ostalog izvijestio i o stanju bruto inozemnog duga, koje je na kraju trećeg tromjesečja iznosilo 60,4 milijarde eura ili 66,7 posto BDP-a, što je za 1,9 milijarde eura ili za 3,6 postotnih bodova BDP-a manje nego na kraju drugog tromjesečja ove godine.

Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB, što se odnosi na 87,6 posto ukupnoga bruto inozemnog duga, veće je u odnosu na drugo tromjesečje 2025. za 0,7 milijardi eura, a manje za 0,5 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Konsolidirani dug opće države veći za 1,9 milijardi eura u odnosu na kraj lanjskog rujna, a iznosio je  51,8 milijardi eura.

Tako je u odnosu na kraj rujna 2024. ostvaren rast od 1,9 milijardi eura ili za 3,7 posto, dok je u odnosu na kraj lipnja 2025. taj dug bio veći za 0,9 milijardi eura ili 1,8 posto.

Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju rujna iznosio je 57,2 posto BDP-a, a na kraju rujna prethodne godine taj je omjer iznosio 59,2 posto.

To je smanjenje od dva postotna boda na godišnjoj razini, dok je u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja zabilježeno smanjenje omjera duga i BDP-a za 0,3 postotna boda, navode iz HNB-a.

Pritom, napominju da je na smanjenje omjera duga i BDP-a od dva postotna boda na godišnjoj razini negativno utjecao rast nominalnog duga za 2,1 postotni bod, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za 4,1 postotni bod.

Na kraju rujna ove godine 70,6 posto duga konsolidirane opće države držali su domaći sektori, a 29,4 posto inozemstvo. Kod domaćih držatelja duga vidljiv je blagi porast ulaganja sektora stanovništva u dug opće države s 4,5 milijardi eura u rujnu 2024. na 4,7 milijardi eura u rujnu 2025., pri čemu se udio u dugu opće države zadržao na istoj razini od 9,1 posto.

Također, vidljiv je rast ulaganja sektora financijskih poduzeća sa 60,8 posto udjela u ukupnom dugu u rujnu 2024., na 61,4 posto ili 31,8 milijardi eura u rujnu 2025., izvijestio je HNB.