U trećem tromjesečju prošle godine Europska unija (EU) je ostvarila višak platne bilance od 57,3 milijarde eura što je ravno veličini od 1,2 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), objavio je Eurostat. U prethodnom kvartalu taj je višak bio veći i iznosio je 80,5 milijardi eura ili 1,7 posto BDP-a. U istom razdoblju 2024. godine brojka viška u platnoj bilanci bila je 96,1 milijardu eura ili 2,1 posto BDP-a.
U segmentu roba višak u platnoj bilanci je u trećem tromjesečju 2025. iznosio 95,7 milijardi eura, dok je kod usluga bio 16,7 milijardi eura. Kod primarnog i sekundarnog dohotka bio je u minusu, i to 23,9 milijardi eura te 31,1 milijardu eura.
Deficit kapitalnog računa bio je 2,2 milijarde eura što je bilo znatno manje od 19,7 milijardi eura iz prethodnog kvartala.
Eurozona je imala višak u platnoj bilanci u trećem tromjesečju od 45,8 milijardi eura. Naspram glavnih trgovinskih partnera EU je uglavnom ostvario višak na tekućem računu. Tako je u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo on iznosio 75,7 milijardi eura, a druga je na tom popisu Kanada s kojom je ostvaren višak od 12 milijardi eura.
U odnosu na zemlje koje su financijski centri za nerezidente višak je bio 11,5 milijardi eura, a zatim slijede SAD gdje je brojka za EU u plusu od 9,2 milijarde eura, Brazil s 8,4 milijarde eura, Hong Kong sa 4,7 milijardi eura, Švicarska sa 4,6 milijardi eura, Japan sa 4,3 milijarde eura te Rusija sa 4,2 milijarde eura.
Deficite je EU imao samo s Kinom od 58,3 milijarde eura te Indijom od 300 milijuna eura.
EU je bio i neto izravni investitor u ostatak svijeta budući da je imovina u izravnim investicijama porasla za 33,7 milijardi eura dok su obveze iz izravnih investiciija bile veće za 22,5 milijardi eura. Dakle, neto učinak je u plusu od 11,1 milijardi eura.
Među zemljama članicama 16 ih je imalo višak tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju, a 11 ih je ostvarilo manjak.
Najveći višak imala je Njemačka, i to od 41 milijarde eura nakon čega slijedi Nizozemska s 19,7 milijardi eura, Španjolska s 15,4 milijarde te Danska sa 14,8 milijardi eura.
Najveće manjkove imale su Rumunjska od 8,3 milijarde eura, Francuska od 4,8 milijardi eura te Poljska sa 4,2 milijarde eura.
Hrvatska je u trećem kvartalu 2025. imala višak u platnoj bilanci od 3,9 milijardi eura nakon manjka u prva dva kvartala. U prvom je to bilo 3,5 milijarde eura, a u drugom 1,7 milijardi eura. To znači da je u prvih devet mjeseci lani manjak iznosio 1,3 milijarde eura.
Njemačka je, primjerice, u prva tri tromjesečja ostvarila višak u platnoj bilanci od 152,2 milijarde eura, a Francuska manjak od 28 milijardi eura.
Cijeli EU je u prvih devet mjeseci 2025. postigao višak u platnoj bilanci od 252,8 milijardi eura, a eurozona od 204,8 milijardi eura.
Slovenija je u trećem tromjesečju lani imala višak od 900 milijuna eura, a na razini prvih devet mjeseci od višak od 2,2 milijarde eura.
Pročitajte još:
Ako se gledaju samo usluge, tada je Hrvatska u trećem tromjesečju, što ne čudi zbog turizma, ostvarila višak od 8,9 milijardi eura, a u prvih devet mjeseci 2025. ukupno je iznosio 13 milijardi eura.
Njemačka je u segmentu usluga bila u minusu u sva tri kvartala tijekom prvih devet mjeseci.
