Peking odgovorio na američke prijetnje i povisio vlastitu carinu na američki uvoz na 84 posto

Freepik.com
SAD i carine, Foto: Freepik.com/Ilustracija

U srijedu popodne Peking je najavio najnoviji odgovor na američke astronomske carine od 104 posto, i povisio vlastitu carinsku stopu za američku robu, s 34 posto na 84 posto.

Odmah nakon priopćenja kineskog ministarstva financija, u kojem se opet odluka američkog predsjednika Trumpa o dizanju carina na 104 posto naziva “greškom povrh greške,” tržišta su reagirala – britanski FTSE 100 je pao za 3,4 posto, dok je europski indeks STOXX 600 pao za novih 4,2 posto u odnosu na utorak.

Na eskalaciju trgovinskog rata nisu reagirale samo burze – cijene nafte također su pale, pa je tako barel sirove Brent nafte pao na oko 58 dolara. Cijene nafte već nekoliko dana su u padu, jer se očekuje da će u atmosferi trgovinskog rata i napetosti, a potencijalno i globalne recesije, potražnja za naftom također biti puno manja. Cijena Brenta se ovaj tjedan spustila ispod 60 dolara za barel, što je najniža razina još od veljače 2021. i globalnog pandemijskog lockdowna.

U srijedu je nakon najave kineske odmazde na Trumpove carine cijena Brenta bila 5,1 posto nižs u odnosu na utorak, dok je nafta West Intermediate Texas pala za 5,4 posto, na 56,3 dolara. Prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice također su porasli, za 12 baznih bodova, na iznad 4,42 posto. Prinosi obveznica se kreću obratno od cijena, tj. kad prinosi na obveznice rastu, to znači da se obveznice rasprodaju. Prinosi na 30-godišnje američke obveznice također su porasli, na iznad 4,9 posto.

Uoči otvaranja jutarnje trgovine na Wall Streetu, iza 15 sati po hrvatskom vremenu, činilo se da će se i u srijedu nastaviti rasprodaja američkih dionica – Guardian je po cijenama budućnosnica zaključio da će sa srijede na četvrtak S&P 500 pasti za novih 1,6 posto, Nasdaq za 1,3 posto, a Dow za 1,7 posto.

U Britaniji 97 od 100 kompanija čije dionice su u indeksu FTSE 100 su zabilježile pad u srijedu. Najveći pad imale su farmaceutske tvrtke AstraZeneca i GSK, koje su obje pale za više od 7 posto. Trump je u utorak na skupu Republikanaca najavio da “uskoro” stižu i carine na farmaceutske proizvode, koji su zasad izuzeti od carina.

Kina je za SAD jedan od najvećih izvoznih partnera i jedno od najvećih stranih tržišta – američke kompanije su 2024. izvezle u Kinu robu u vrijednosti 143,5 milijardi dolara. Glavne skupine proizvoda iz Amerike koji završavaju u Kini su soja, kukuruz i povrće, zatim elektronički čipovi, sirova nafta, cjepiva, krvni pripravci, zrakoplovi i dijelovi za avione, te automobili.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari