Pada broj prodanih nekretnina: Najviše transakcija u Zagrebu i Istri

U drugom tromjesečju ove godine tržište stambenih nekretnina u Europskoj uniji (EU) nastavilo je rasti, a stopa je bila solidnih 10 posto premda je u nekoliko zemalja došlo do pada volumena transakcija.

U Irskoj je tako pad broja prodanih stambenih nekretnina bio deset posto, a brojke su u minusu još bile na Malti, Mađarskoj i Finskoj, i to između 5,6 i 6,2 posto. Riječ je o usporedbi u odnosu na drugi kvartal 2024. godine.

Treba reći da je Eurostat objavio brojke za 16 zemalja za koje je podatke imao dostupne, a među njima nije bila Hrvatska.

No, hrvatsko tržište nekretnina, prema podacima Porezne uprave za prvih šest mjeseci ove godine, također je imalo na godišnjoj razini osjetan pad u broju transakcija. Evidentirano je ukupno 57.095 kupoprodaja nekretnina od čega 26.909 u prvom tromjesečju i 29.247 u drugom tromjesečju.

U prvoj polovici 2024. godine je bilo 10.320 transakcija više.

Geografski, Grad Zagreb drži najveći udio u broju transakcija za prvih šest mjeseci ove godine od 14,03 posto, a slijede Istarska županija s 9,89 posto i Primorsko-goranska županija sa 7,86 posto. Najveći apsolutni rast u drugom kvartalu bilježi Istarska županija, dok je relativno gledano najjači rast zabilježen u Ličko-senjskoj županiji gdje je broj transakcija porastao za čak 59 posto.

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ove godine u prosjeku su porasle za 4,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena ubrzao na 13,2 posto.

Prema ocjeni Kate Everett-Allen iz agencije za nekretnine Knight Frank sa sjedištem u Londonu, labavljenje monetarne politike koje provodi Europska središnja banka ima različite odgovore na tržištu nekretnina u pojedinim zemljama EU-a ovisno o financijskim uvjetima te stanju ponude i potražnje.

Godišnji rast u drugom tromjesečju varirao je od 2,2 posto u Danskoj do 86,6 posto u Luksemburgu, no Luksemburg ima vrlo malo tržište stambenih nekretnina gdje stopa može snažno narasti ili pasti unatoč malom volumenu transakcija.

Dosta je živahno bilo tržište u Sloveniji s rastom od 34,8 posto te Litvi gdje je brojka bila veća 24,4 posto.

Belgija, Portugal i Nizozemska su također imale solidan rast, između 17,5 i 19 posto.

Ono što također igra ulogu u pojedinim zemljama, kao u Portugalu, su eventualne vladine mjere za potporu onima koji prvi put kupuju nekretninu.

U Francuskoj je broj kupoprodaja u drugom tromjesečju ove godine povećan za 10,4 posto, a u Španjolskoj za 2,5 posto. Podaci za ostale dvije velike europske ekonomije, Njemačku i Italiju, nisu bili dostupni.

Everett-Allen navodi da je umjeren rast u Španjolskoj rezultat normalizacije stanja nakon postpandemijskog snažnog povećanja transakcija jer ograničena ponuda, posebice u obalnim područjima i na otocima, ograničava volumen transakcija.

Poljska je zabilježila pad od 17,9 posto, a to se objašnjava time što je vladina shema fiksiranja kamatne stope na dva posto kojom je potaknuta snažna potražnja privedena kraju zbog proračunskih ograničenja. Stoga, mnogi kupci, budući da su tržišne kamatne stope još uvijek relativno visoke, sada čekaju kako će se stanje na tržištu razvijati u idućoj godini, kazao je za Euronews Michael Polzer koji je glavni izvršni direktor u RE/MAX Europe što je europska mreža agenata za nekretnine globalne nekretninske franšize RE/MAX.

Promatrano fizičkim brojkama, Francuska je među zemljama za koje su podaci bili raspoloživi u drugom tromjesečju imala najviše transakcija, i to 244.750.

Nizozemska je druga sa 63.709 transakcija. Portugal, Belgija i Mađarska su u drugom kvartalu imale između 32 tisuće i 38 tisuća transakcija.

Slovenija je zabilježila 2.907 transakcija, a Austrija, primjerice, 12.151 transakciju.

Polzer za Njemačku kaže, premda brojka nije poznata, kako mali broj građevinskih dozvola za stambene nekretnine podriva dugoročno povjerenje što je posebno vidljivo u gradovima gdje ograničena ponuda gura cijene naviše.