Oxford Economics: Hrvatska, ali i ostale industrije srednje i istočne Europe, imaju priliku za veliki rast

Industrijski sektori srednje i istočne Europe (CEE) trebali bi osjetiti povećanja u domaćoj i vanjskoj potražnji u drugoj polovini 2024. godine i tijekom 2025. godine. No, gospodarstveni izgledi su mnogo manje jasni u srednjoročnom razdoblju kada će se pred sektor postaviti veliki transformacijski zahtjevi, naglašava Oxford Economics, u svom istraživanju „Industrija srednje i istočne Europe suočava se sa srednjoročnim izazovima i prilikama“

Industrijska proizvodnja u ovom dijelu Europe će rasti po prosječnoj stopi od 2,8 posto u periodu od 2025- 2030. godine, i iznad 2,4 posto koliko očekuju u Njemačkoj i eurozoni.

Produktivnost proizvodnje će rasti, a najveće prilike za promjene bit će u načinima skraćivanja opskrbnog lanca.

„Ove države mogu iskoristiti svoju zemljopisnu blizinu, članstvo na jedinstvenom tržištu i stabilna okruženja. Ali natjecanje za izravna strana ulaganja može se brzo pretvoriti u utrku za susjeda“, navodi se u ovom istraživanju.

Vanjska potražnja ključna je za izvozno orijentirane industrije srednje i istočne Europe trebala bi ostati pokretač rasta, a tvrtke iz ovog dijela Europe tražit će prilike za investiranje u državama Sjeverne Afrike i Balkana, ali i između svojih država.

„Ne očekujemo da će rast eurozone biti prenagljen u srednjoročnom razdoblju, ali kapitalno intenzivna zelena tranzicija mogla bi koristiti proizvođačima Srednje i Istočne Europe ako se prilagode novim tehnologijama“, navodi Oxford Economics.

Ocjenjuju i da je industrijski sektor ovog područja još uvijek konkurentan u smislu troškova rada jer su nominalni troškovi rada u posljednjem desetljeću još uvijek manji od prosjeka EU. Ali upozoravaju i da će regija postupno gubiti prednost za proizvodnju dobara i usluga niske dodane vrijednosti.

„Manjak radne snage već je prepreka za industriju i samo će se pogoršavati. Države Srednje i Istočne Europe imaju loše demografske profile i nesklone su unutarnjoj migraciji. Nedostaci mogu biti djelomično ublažena automatizacijom, ali ostaje ključna srednjoročna prepreka“, pokazuje izvješće.

Industrijske politike pokazat će se ključnima u suočavanju s izazovima koji dolaze, ali će morati postati interno kohezivniji i selektivniji u pogledu izravnih stranih ulaganja kako bi se industrije u regiji popele globalnim lancima vrijednosti bez pogoršanja nestašica. Zelena transformacija, koja će osigurati jeftinu i niskougljičnu opskrbu energijom, trebat se ubrzati, procjena je Oxford Economicsa.

Pozicija Hrvatske

Hrvatska ne pripada skupini država s najmanjim udjelima industrije u EU. Ta mjesta su rezervirana za mala i specijalizirana gospodarstva Cipra, Luksemburga i Malte. Hrvatski udjel od 14,1 posto BDP-a veći je od udjela industrije u Francuskoj, Belgiji i Grčkoj. Na sedmom mjestu odozdo u EU, Hrvatska je praktički izjednačena s Portugalom. Nedaleko je i Španjolska te, za mnoge iznenađujuće, Nizozemska.

„Prema tome, zemljopisni položaj i dana uloga turizma Hrvatsku čine tipičnom južnoeuropskom zemljom kada je riječ o udjelu industrije u gospodarstvu. No, zanimljivo je da se u „južnoj“ skupini s ispodprosječnim udjelom industrije nalaze i Belgija i Nizozemska“, pojašnjava Velimir Šonje kroz analizu „Industrija u Hrvatskoj“.

Hrvatska danas ima veći realni BDP po stanovniku od Slovačke koja je srednjoeuropska država s najvećim udjelom industrije u BDP-u. Hrvatska je razvijenija i od Bugarske koja je tik do Njemačke po udjelu industrije u BDP-u.

Veći udjel industrije u BDP-u ne znači da je zemlja postigla viši stupanj razvoja, jer, kako ocjenjuje, sve zavisi o kretanju produktivnosti. Ako naraste udjel natprosječno produktivnog dijela industrije, onda će narasti i stupanj razvoja. Rast produktivnosti je ključ razvoja i životnog standarda.