Ovisnost EU o energiji iz uvoza raste posljednja dva desetljeća, ni Hrvatska nije iznimka

Europska ovisnost o uvezenoj energiji, vjerojatno suprotno očekivanjima, narasla je u dvadesetogodišnjem razdoblju između odnosno između 2003. i 2023. godine, pokazuju podaci Eurostata, Europskog ureda za statistiku.

U 2023. godini Europska unija (EU) je proizvela 41,7 posto energije u ukupno ili bruto raspoloživoj energiji, dok je 58,3 posto došlo iz uvoza.

Bruto raspoloživa energija se odnosi na ukupnu opskrbu energijom za sve aktivnosti na teritoriju jedne zemlje ili, u ovom slučaju, cijelog EU-a. Dvadeset godina ranije uvezeno je 56,9 posto energije, a proizvedeno 43,1 posto.

Slično se dogodilo i kad je riječ o Hrvatskoj. Naime, Hrvatska je 2003. uvezla 50,7 posto raspoložive energije, a u 2023. godini ta je brojka bila 55,7 posto.

U energetski najovisnije zemlje EU o uvozu spadaju Malta, Cipar, Luksemburg i Irska gdje postotak varira od 97,6 posto do 77,9 posto. Premda je Irska pri vrhu, ona je u 20 godina uspjela smanjiti ovisnost u uvezenoj energiji s 90,3 na 77,9 posto.

Najmanje su o uvozu bile u 2023. ovisne Estonija, Švedska, Rumunjska i Finska. U Estoniji je postotak kroz 20 godina smanjen s 29,8 na 3,5 posto, a u ostale tri zemlje je ovisnost o uvozu bila između 25 i 30 posto. No, ovi podaci se odnose na ukupno uvezenu energiju.

Ako se pogledaju pojedini segmenti vide se određeni pomaci i razlike. Primjerice, kod prirodnog plina, EU je u 2003. iz uvoza dobila 67,3 posto udjela u ukupnoj potrošnji, a u 2023. uvoz prirodnog plina bio je na razini od 90 posto.

Hrvatska je 2003. uvezla tek 27,6 posto ukupne raspoložive količine prirodnog plina, a dvadeset godina kasnije to se popelo na 68,7 posto.

Kod nafte i naftnih proizvoda na razini EU-a mali je pomak jer je u 2003. 93,1 posto raspoloživih količina došlo iz uvoza, a u 2023. 94,5 posto. U slučaju Hrvatske povećanje je sa 70,7 posto na 82,8 posto.

Energetski miks EU-a u 2023. godini bazirao se 37,7 posto na sirovoj nafti i naftnim proizvodima, 20,4 posto na prirodnom plinu, 19,5 posto na obnovljivoj energiji, 10,6 posto na krutim gorivima i 11,8 posto na nuklearnoj energiji.

Treba tu napomenuti da se 46 posto one energije koja jest proizvedena u EU u 2023. baziralo na obnovljivim izvorima. Druga je bila nuklearna energija s 29 posto. U 16 zemalja EU-a većina proizvedene energije dolazi iz obnovljivih izvora.

Hrvatska je jedna od tih zemalja gdje je udio obnovljivih izvora u vlastitoj proizvodnji bio 67,4 posto, ponajviše zahvaljujući hidroenergiji. Na plin otpada 16 posto, a na naftu 15,3 posto te na kruta goriva 1,3 posto.

Ako se gleda udio u ukupno raspoloživoj energiji, dakle i s onom iz uvoza, u Hrvatskoj su naftni proizvodi sudjelovali sa 40,9 posto, prirodni plin s 25,8 posto, obnovljiva energija s 27,3 posto te kruta goriva sa 4,5 posto.

Statistički se nuklearna energija iz Krškog, budući da se proizvodi u Sloveniji, vodi kao udio u ukupno raspoloživoj energiju za tu zemlju premda se polovica tamošnje proizvodnje isporučuje Hrvatskoj.

Najveći dobavljači za EU u 2023. bili su SAD kad je riječ o nafti i naftnim proizvodima, Norveška u segmentu plina te Australija kod krutih goriva.

Gotovo jedna trećina ili 32 posto ukupno potrošene energije u EU te godine odnosila se na sektor transporta. Nakon toga s 26 posto slijede kućanstva te industrija s 25 posto.

Eurostat je ponudio i podatke o udjelu pojedinih energenata u proizvodnji električne energije u 2023.

Na razini EU, najveći udio došao je iz fosilnih goriva, i to 31,4 posto, a nakon toga iz nuklearne energije 22,8 posto te vjetra 17,6 posto. Hidroenergija ima udio od 12,1 posto, sunčeva energija od 9,3 posto, biogoriva 4,9 posto te ostali izvori 1,9 posto.

U Hrvatskoj je na vrhu bila hidroenergija sa 46,8 posto, zatim fosilna goriva s 29,9 posto i vjetar sa 14,8 posto. Biogoriva su imala doprinos od 6,0 posto, sunčeva energija 2,4 posto te na ostale izvore otpada 0,1 posto.