Otpad od plastične ambalaže u EU 35,3 kilograma po osobi, Hrvatska odvaja tek 17 posto plastike

U 2023. godini u Europskoj uniji generirano je 79,7 milijuna tona ambalažnog otpada, odnosno 177,8 kilograma po stanovniku. Iako to predstavlja smanjenje od 8,7 kilograma po stanovniku u usporedbi s 2022. godinom, brojka je i dalje 21,2 kilograma veća nego u 2013. godini, objavio je Europskog ureda za staistiku Eurostata.

Od ukupnog nastalog ambalažnog otpada, 40,4 posto činio je papir i karton, 19,8 posto plastika, 18,8 posto staklo, 15,8 posto drvo, 4,9 posto metal i 0,2 posto ostala ambalaža. 

„U 2023. godini u prosjeku je po stanovniku EU-a proizvedeno 35,3 kg plastičnog ambalažnog otpada. Od toga je 14,8 kg reciklirano. Količina proizvedenog plastičnog otpada smanjila se za jedan kilogram u usporedbi s 2022. godinom, dok se količina recikliranog plastičnog otpada povećala za 0,1 kilogram. Između 2013. i 2023. godine količina proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada povećala se za 6,4 kilograma po stanovniku, dok se količina recikliranog otpada povećala za 3,8 kilograma“, navodi Eurostat.

U 2023. godini EU je reciklirala 42,1 posto ukupnog proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada, što ukazuje na povećanje stope recikliranja u usporedbi s 2013. godinom (38,2 posto).

Belgija je zabilježila najveću stopu recikliranja od 59,5 posto, a slijede Latvija s 59,2 posto i Slovačka sa stopom od 54,1 posto.

Nasuprot tome, najniže stope zabilježene su u Mađarskoj od 23 posto, Francuskoj od 25,7 posto i Austriji od 26,9 posto. Na četvrtom i petom mjestu su Danska i Hrvatska.

Prema Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu, dostupnom na ISGO portalu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske ukupna količina nastalog komunalnog otpada iznosi 1.878.802 tone, što predstavlja porast od 2,5 tona u odnosu na prethodnu godinu.

Količina otpada po stanovniku iznosi 486 kilograma dok je stopa odvojenog sakupljanja 49 posto, što je povećanje od jednog postotnog boda u odnosu na prethodnu godinu.

Reciklirano je 36,7 posto a po vrstama, kako se navodi u izvješću, plastike je odvojeno 17 posto, papir i karton, 28 posto, biootpad 19 posto, glomazni otpad 12 posto, staklo sedam posto, drvo pet posto, metal, baterije i akumulatori po četiri posto, električni i elektronički otpad jedan posto i tekstil 0,05 posto.

Prema dostupnim podacima, Hrvatska je u 2022. godini reciklirala 52,2 posto ambalažnog otpada, što je ispod cilja od 55 posto propisanog EU zakonodavstvom. Potrošnja ambalaže po stanovniku iznosila je 82 kilograma, što predstavlja porast od šest kilograma u odnosu na prethodnu godinu.

Podaci o stopi reciklaže plastične ambalaže u Hrvatskoj nisu izričito navedeni u dostupnim izvorima.

Iako postoje pozitivni pomaci u odvojenom sakupljanju otpada, Hrvatska još uvijek zaostaje za ambicioznim ciljevima Europske unije u pogledu reciklaže plastike.

Nadalje, postoje izazovi u smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalištima, što zahtijeva dodatne napore u implementaciji učinkovitijih sustava gospodarenja otpadom.