U Palači Dverce na zagrebačkom gornjem gradu predstavnici ministarstava financija iz osam europskih zemalja potpisali su u ponedjeljak memorandum o suradnji za razvoj regionalnog tržišta kapitala.
Memorandum je novi korak u projektu postupnog povezivanja i harmonizacije burzi u regiji središnje i istočne Europe. Projekt se provodi na inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a osim zagrebačke burze u njega su uključene i burze u Bratislavi, Budimpešti, Bukureštu, Ljubljani, Skopju, Sofiji i Varšavi, koje su u studenom prošle godine već potpisale i vlastiti memorandum o suradnji.
Krajem lipnja je hrvatsko ministarstvo objavilo da će sjedište nove kompanije kojoj će zadaća biti analiza i rad na harmonizaciji tih osam tržišta kapitala biti upravo u Zagrebu. Zasad nisu objavljene pojedinosti o strukturi i operativnom djelovanju nove kompanije.
No, u ponedjeljak je projekt dobio novi nastavak potpisivanjem dokumenta koji je prize svega izraz političke volje vlada tih osam država da se nešto konkretno i napravi po pitanju okrupnjavanja i standardiziranja tržišta kapitala na ovim prostorima.
“Desetljećima se već tržišta kapitala središnje i istočne Europe bore s problemima fragmentiranosti i nedovoljne likvidnosti. Današnjim potpisivanjem memoranduma ministarstva financija ovih osam zemalja potvrđuju predanost za uklanjanje prepreka i regionalnu integraciju tržišta kapitala,” rekao je nakon potpisivanja Miljan Ždrale, regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu.
Ždrale je kao najveće probleme u razvoju tržišta kapitala naveo malenu likvidnost i nepostojanje harmoniziranih procesa, poput primjerice trgovinske platforme.
“Mi (EBRD) mislimo da možemo u ovome pomoći jer imamo veliko iskustvo u razvoju tržišta kapitala, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama regije. U posljednjih pet godina, a naročito ove godine, svjedoci smo veće aktivnosti na zagrebačkoj burzi… Ovo je velik događaj za konkurentnost ne samo regije već i cijele Europske unije i mislimo da razvijenije tržište kapitala može potaknuti rast gospodarstva i poduzeća, a i voljeli bismo vidjeti veće uključene retail investitora u tržišta kapitala,” dodao je Ždrale.
Ždrale je rekao da će u sljedećoj fazi timovi EBRD-ovih stručnjaka ući u tehničke detalje i preporučiti korake za rješavanje tih problema, te da im je prioritet sastavljanje konkretnog akcijskog plana.
Od svih uključenih varšavska burza WSE je daleko najveća – po podacima iz srpnja na WSE se trgovalo dionicama više od 400 tvrtki, a ukupna tržišna kapitalizacija je bila 483 milijardi eura. Za usporedbu, zagrebačka ZSE je krajem lipnja imala kapitalizaciju od 30,1 milijarde eura, ili oko 16 puta manje.
Sedam od osam burzi – sve osim Skopja – se nalaze u Europskoj uniji, pa se njihovo povezivanje predstavlja i kao dio sve većih napora prema jačanju tržišta kapitala u cijeloj EU, koja sve teže privlači globalne ulagače u konkurenciji američkih i azijskih burzi.
“Na razini Europske unije, pogotovo na razini vijeća za gospodarska pitanja ECOFIN, već godinama raspravlja o uniji tržišta kapitala, tj. uniji štednje i ulaganja tj. investicija, i pokušavamo kontinuirano naći kompromisna rješenja koja bi omogućiča harmoniziranu regulatornu strukturu, ali i institucionalni okvir koji bi trebao olakšati trgovinu između zemalja – ali i potaknuo male ulagače da u što većoj mjeri ulažu,” rekao je hrvatski ministar financija Marko Primorac.
U svih osam država – Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji – postoje i slični problemi. U svima njima tržišta kapitala pate od slabe likvidnosti, dok istovremeno imaju velike razine štednje deponirane u bankama po relativno niskim stopama – dok s druge strane postoji potreba za financiranjem inovacija i malih i srednjih poduzeća.
Pročitajte još:
Pred svih osam država sad je posao analiziranja zakonske regulative i preporuka za harmonizaciju tržišta. Primorac je najavio i formiranje zajedničkog burzovnog indeksa, što bi trebalo pomoći prepoznatljivosti regije za međunarodne ulagače.
“Nerazvijeno tržište kapitala je jedno od najvećih mana za tržišta kapitala na ovom području, za rast ekonomije danas, a pogotovo u sljedećim godinama. Jasno je da ekonomija ide u smjeru u kojem će bankovno financiranje biti važno, ali nedovoljno… Ne trebamo čekati na EU već sami pokrenuti stvari. Ključno je da implementiramo to što smo danas potpisali, i drago mi je da na ovome surađujem s ministrima koji su operativni, da ovo ne ostane mrtvo slovo na papiru,” rekao je nakon potpisivanja slovenski ministar financija Klemen Boštjančič.
