Opskrba obnovljivom energijom u Europskoj uniji bila je veća za 3,4 posto lani na godišnjoj razini i iznosila je 11,3 milijuna teradžula (TJ), pokazali su preliminarni podaci Eurostata.
S obzirom na rast obnovljive energije, ne iznenađuje da je istovremeno nastavljeno smanjivanje ponude ugljena.
Tako je smeđeg ugljena bilo manje za 10 posto, pa je ponuda pala na 199.302 tone, dok je ponuda kamenog ugljena pala za 13,8 posto na 110.924 tone. Obje brojke su najniže zabilježene od početka mjerenja ovih podataka.
Statističari navode da je u EU nakon naglog pada opskrbe prirodnim plinom u 2023. godini, lani zabilježen manji rast od 0,3 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 12,8 milijuna TJ. Kada je riječ o nafti i naftnim derivatima, ukupna ponuda iznosila je 454.038 tona, što je manje za 1,2 posto u odnosu na 2023. godinu.
Obnovljivi izvori energije lani su bili vodeći izvor električne energije u EU, čineći 47,3 posto ukupne proizvodnje električne energije. Proizveli su 1,31 milijun gigavat-sati (GWh), što predstavlja povećanje od 7,7 posto na godišnjoj razini.
Električna energija proizvedena iz fosilnih goriva smanjila se za 7,2 posto u usporedbi s 2023., doprinoseći s 810.000 GWh, odnosno 29,2 posto ukupne proizvodnje električne energije.
Istodobno, nuklearne elektrane proizvele su 650.000 GWh, što čini 23,4 posto proizvodnje električne energije u EU. Kod njih je zabilježen rast proizvodnje od 4,8 posto.
Podsjećamo, prema podacima za prvo tromjesečje ove godine, zabilježeno je 42,5 posto neto proizvedene električne energije u EU koja dolazi iz obnovljivih izvora, što je za 4,3 postotna boda manje u odnosu na isto razdoblje lani.
Najveći udio obnovljivih izvora energije u neto proizvedenoj električnoj energiji, među članicama EU-a, imala je Danska s 88,5 posto. Na drugom mjestu je Portugal s 86,6 posto, a na trećem Hrvatska sa 77,3 posto.
Pročitajte još:
Ovi podaci pokazuju da je Hrvatska, uz druge članice, dosta ulagala u povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora kako bi se smanjile emisije ugljičnog dioksida koje globalno proizvodi energetski sektor. Ipak, čini se da trud europskih zemalja nije dovoljan.
Emisije ugljičnog dioksida koje globalno proizvodi energetski sektor dosegnule su povijesni rekord 2024., već četvrtu godinu zaredom, jer upotreba fosilnih goriva nastavlja rasti usprkos činjenici da količine energije iz obnovljivih izvora također dosežu rekordne razine, piše u godišnjem statističkom izvješću kojeg je u lipnju 2025. objavio londonski Institut za energetiku (EI).
