Oproštaj od jednog centa stajat će Amerikance šest milijuna dolara godišnje, hoće li EU povući eurocent?

Postupno povlačenje iz upotrebe kovanice od jednog centa moglo bi stajati Amerikance oko šest milijuna dolara godišnje budući da će trgovci, za gotovinske kupnje, zaokruživati iznose računa na najbližu kovanicu od pet centi, pokazalo je istraživanje ogranka središnje banke u Richmondu.

Američka vlada trebala bi obustaviti kovanje jednog centa početkom iduće godine budući da je stvaralo gubitke. SAD već dugo raspravlja o troškovima i koristi penija.

Prošle godine je ministarstvo financija tako na kovanju jednog centa zabilježio gubitak od 85,3 milijuna dolara zbog razlike između njegove nominalne vrijednosti i troška njegove proizvodnje. Prema Američkoj kovnici novca, proizvodnja i distribucija kovanice od jednog centa stoji 3,69 centi.

Američki peni pravi se od cinka s bakrenim premazom i to još od 1982. godine, kada je SAD zamijenio dotadašnji brončani peni, koji je bio izrađen od 95 posto bakra, pet posto cinka i kositara, zbog rasta cijene bakra.

Odluka predsjednika Trumpa nadovezala se na upozorenje Odjela za učinkovitost državne uprave (Doge) na čelu s Elonom Muskom o troškovima kovanja penija, o kojem se već dugo raspravlja u SAD.

Dok kritičari tvrde da je novčić od cinka i bakra rasipanje novca i resursa, zagovornici ističu da pomaže u održavanju nižih cijena i doprinosi prikupljanju sredstava za humanitarne organizacije.

Na temelju Dnevnika o potrošačkom izboru načina plaćanja iz 2023. godine (DCPC), ekonomisti u Fedovom ogranku u Richmondu izračunali su da bi ukidanje kovanice od jednog centa i zaokruživanje na najbližih pet centi rezultiralo „porezom kroz zaokruživanje“ koji bi američke potrošače mogao stajati oko 6,06 milijuna dolara godišnje.

DCPC je istraživanje koje je naručio Fed, a pratilo je stvarna plaćanja na reprezentativnom uzorku potrošača na nacionalnoj razini proveo između 29. rujna i 2. studenog 2023. godine.

Ekonomisti Fedova ogranaka u Richmondu, u saveznoj državi Virginiji, istražili su i scenarij izbacivanja nikla iz proizvodnje kovanica. Taj bi pak potez američkim građanima povećao troškove kroz zaokruživanja iznosa pri gotovinskom plaćanju na 56 milijuna dolara godišnje, pokazalo je istraživanje.

Dok kritičari tvrde da je novčić od cinka i bakra rasipanje novca i resursa, zagovornici ističu da pomaže u održavanju nižih cijena i doprinosi prikupljanju sredstava za humanitarne organizacije.

Odluka o mogućem povlačenju kovanica od jednog i dva eurocenta u Europskoj uniji traje već dulje od deset godina. Od uvođenja eura 2002. godine, do 2013. godine, europske države su zajedno potrošile oko 1,4 milijarde eura na proizvodnju kovanica od jednog i dva centa.

Na kraju prosinca 2021. godine širom eurozone u optjecaju je bilo više od 141 milijarde kovanica, od čega je kovanica od jednog centa bilo 38,12 milijardi a kovanica od dva centa – 29,68 milijardi.

Troškovi proizvodnje mogu varirati ovisno o zemlji članici, jer svaka država eurozone odgovorna je za proizvodnju vlastitih kovanica, a troškovi ovise o čimbenicima poput cijena sirovina, troškova rada i količine proizvedenih kovanica.

Prema analizi Europske komisije iz 2013. godine, proizvodni troškovi često prelaze nominalnu vrijednost tih kovanica, u prosjeku koštaju između 150 i 160 posto njihove nominalne vrijednosti.

Konačni proračun procjenjuje „negativnu seigniorage“ odnosno kumulativni gubitak, na otprilike 370 milijuna eura, s procjenom da troškovi mogu ukupno doseći i 1,09 milijardi eura.

Uredba (EU) br. 651/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine naložila je Komisiji da provede analizu učinaka daljnjeg izdavanja kovanica od jednog i dva centa, uključujući analizu troškova i koristi koja uzima u obzir stvarne proizvodne troškove tih kovanica u odnosu na njihovu vrijednost i koristi.

I 2013. godine stiglo je izvješće – Europska komisija izvijestila je Europski parlament i Vijeće iz 2013. godine da je proizvodnja kovanica od jednog centa, značajan gubitak gubitak za eurozonu.

U istom izvješću Europske komisije iz 2013. godine navedeno je da su članice eurozone zbog visokih troškova proizvodnje kovanica od jednog i dva centa od uvođenja eura 2002. godine do 2013. izgubile ukupno 1,4 milijarde eura.

„Troškovi proizvodnje i izdavanja općenito su visoki i troškovi njihove nabave za većinu su članica i do četiri puta veći od njihove nominalne vrijednosti“, navela je Komisija u izvješću.

EU je razmatrala četiri scenarija: status quo – odnosno izrada i izdavanje eurocenti se nastavlja, zatim smanjivanje troškova odnosno bolje optimizirane procedure i sastav učinaka, brzo povlačenje to jeste prestanak izdavanja ili postepeno povlačenje (“fading out”), što bi značilo prestanak izrade bez aktivnog sakupljanja.

Analiza je pokazala da bi scenario postepenog povlačenja mogao rezultirati povlačenjem većine kovanica u roku od tri do četiri godine, s manje troškova od verzije „brzog povlačenja“ – gdje bi glavninu troškova preuzele banke, trgovine i operatorske tvrtke.

Neke zemlje poput Nizozemske, Finske, Irske, Italije, Belgije, Estonije i Slovačke već prakticiraju zaokruživanje novčanih transakcija takozvano „švedsko zaokruživanje“, a neke su prestale proizvoditi kovanice od jedan i dva centa.

Prema anketi Eurobarometra iz prosinca 2024., više od 60 posto Europljana podržava ukidanje kovanica od jednog i dva centa i prelazak na obvezno zaokruživanje. Manje od polovine građana podupire povlačenje i zaokruživanje cijena samo u Španjolskoj, Grčkoj i na Cipru.

U Hrvatskoj tu opciju podupire 56 posto građana, pokazalo je istraživanje provedeno u razdoblju od 7. do 15. listopada 2024.

U anketi u listopadu samo se ispitanike u Hrvatskoj pitalo imaju li problema s razlikovanjem kovanica. Nešto više od polovine njih navelo je da ih razlikuju „vrlo lako“ ili „prilično lako“, a 12 posto „jako teško“ i „prilično teško“. Ta skupina uglavnom ima problema s kovanicama od jednog ili dva centa, pokazalo je istraživanje.

Druge zemlje već su ukinule kovanice male vrijednosti. Kanada je prestala proizvoditi svoje novčiće od jednog centa 2012. godine zbog visokih troškova proizvodnje i sve slabije kupovne moći uzrokovane rastom cijena.

U Velikoj Britaniji se 2024. nije kovao nijedan novi novčić zbog smanjenog korištenja gotovine, budući da su vlasti procijenile da ih ima dovoljno u opticaju.

Britansko Ministarstvo financija priopćilo je da se kovanice od jednog ili dva penija ne ukidaju, ali kako sve više ljudi živi bezgotovinski, bilo je nekoliko godina u kojima nisu kovane nove kovanice od dva penija. I kovanice od 20 penija povremeno su prolazile kroz razdoblja bez nove proizvodnje.

Kovanice od jednog i dva eurocenta izrađuju se čelika presvučenog bakrom, te su kovanice otporne, ali i jeftine za proizvodnju ali i kako bi se postigla razlika u boji i izgledu u odnosu na veće apoene, kao što su deset ili 20 centi, koji koriste nordijski zlatni legirani materijal. No, dogovora o njihovom povlačenju iz uporabe u EU i dalje nema.