OPEC+ planira povećati proizvodnju, a to je dovelo do pada cijene nafte

Stockcake.com
Radnik na naftnoj bušotini, Foto: Stockcake.com

Cijene nafte u utorak su niže jer su nova očekivana povećanja proizvodnje od strane skupine OPEC+ te nastavak izvoza nafte iz kurdske regije Iraka prema Turskoj dodatno učvrstili izglede za nadolazeći višak ponude.

Terminski ugovori za Brent sirovu naftu s isporukom u studenome, koji istječu u utorak, pojeftinili su za 54 centa te se trguju po cijeni od 67,69 američka dolara (63 eura) po barelu. Aktivniji ugovor za prosinac bio je niži za 33 centa te se njime trguje po cijeni od 66,76 dolara (62,11 eura) po barelu.

Američka WTI sirova nafta trgovala se po cijeni od 63,16 dolara (58,73 eura) po barelu, što je smanjenje cijene od 29 centi. Ovo smanjenje cijena nastavak je trenda od ponedjeljka, kada su i Brent i WTI zaključili trgovanje s više od tri posto nižom vrijednošću, bilježeći najveći dnevni pad od 1. kolovoza 2025.

„Smanjenje cijena uslijedilo je nakon što je kurdska regija Iraka tijekom vikenda nastavila s izvozom sirove nafte te izvješća da će OPEC+ na sastanku ovog vikenda vjerojatno odobriti povećanje proizvodnje za studeni“, napisao je analitičar IG-a Tony Sycamore u bilješci klijentima, prenosi Reuters.

Na sastanku zakazanom za nedjelju, Organizacija zemalja izvoznica nafte i saveznici uključujući Rusiju – zajedno poznati kao OPEC+ – vjerojatno će odobriti novo povećanje proizvodnje nafte od najmanje 137.000 barela dnevno, kazala su tri izvora upoznata s razgovorima.

„Iako su (OPEC+) ionako ispod svoje kvote, tržištu se očito ne sviđa činjenica da dolazi još nafte“, izjavio je analitičar Marexa Ed Meir.

U međuvremenu, sirova nafta počela je u subotu teći naftovodom iz poluautonomne kurdske regije na sjeveru Iraka prema Turskoj po prvi put u dvije i pol godine, nakon što je privremeni dogovor prekinuo zastoj, priopćilo je iračko ministarstvo nafte.

Tržište je posljednjih tjedana ostalo oprezno, nastojeći uravnotežiti rizike opskrbe – uglavnom povezane s napadima ukrajinskih dronova na ruske rafinerije – sa zabrinutostima zbog prekomjerne ponude i slabe potražnje.

Dodatno suzdržanosti tržišta pridonosi i potencijalni rizik od zatvaranja američke vlade, što je povećalo bojazan za potražnju, naveli su analitičari ANZ-a u bilješci u utorak.

Zatvaranje američke vlade, ističe Reuters, moglo bi poremetiti širok spektar usluga i odgoditi objavu gospodarskih pokazatelja, uključujući izvješće o zaposlenosti zakazano za petak, koje je ključno za donošenje odluka kreatora monetarne politike u Federalnim rezervama.

U drugim vijestima, američki predsjednik Donald Trump osigurao je potporu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za američki mirovni prijedlog za Gazu, no stav Hamasa i dalje je neizvjestan.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari