OIEH: Potencijal velik, ali pomaci u novim proizvodnim kapacitetima ostaju nedovoljni

Freepik.com
Obnovljivi izvori energije, Foto: Freepik.com

Prošla je godina, kad je riječ o napretku obnovljivih izvora u Hrvatskoj, bila obilježena osjetnijim rastom solarnih proizvodnih kapaciteta, ali i mršavim rezultatima u uklanjanju zabrinutosti investitora oko administrativnih barijera koje ih muče.

Stoga smo htjeli provjeriti u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH) kako ocjenjuju viđeno tijekom 2024. i što bi se moglo očekivati ove godine u segmentu obnovljivih izvora. Ili, bolje rečeno, što je to što bi bilo poželjno da se dogodi.

Govoreći o rastu proizvodnih kapaciteta solarnih elektrana, iz OIEH napominju da je on bio vezan gotovo isključivo uz integrirane solarne elektrane, odnosno skoro 90 posto novih kapaciteta u 2024. odnosilo se na fotonaponske elektrane na kućnim ili industrijskim krovovima te, unatoč tom pomaku, Hrvatska ostaje na začelju u okviru Europske unije (EU) po proizvodnji električne energije iz energije sunca.

“Tom rastu su svakako pridonijeli poticaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) iz kojeg su najavili da će ove godine biti dostupno 10 milijuna eura za fotonaponske elektrane na obiteljskim kućama, dok će javni sektor imati na raspolaganju 25 milijuna eura za projekte obnovljivih izvora. Unatoč rastu, i dalje smo na začelju EU-a po proizvodnji energije od sunca sa skromnih tri posto u godišnjoj proizvodnji električne energije, što je posljedica zastoja u razvoju velikih, neintegriranih solarnih postrojenja”, navode iz udruženja.

Istina je da Hrvatska ima visok udio takozvane dekarbonizirane energije u proizvodnji struje, i to preko 60 posto, no za to su zaslužne hidroelektrane iz prošlosti te zemlja i dalje ostaje ovisna o uvozu električne energije.

OIEH slikovito ilustrira da je proteklo ljeto Hrvatska uvezla četvrtinu potrebne električne energije u razdoblju kad ima najviše sunčanih sati.

“Hrvatska se trenutačno nalazi u limbu između velikog potencijala i interesa za ulaganja u obnovljive izvore (OIE) te brojnih prepreka koje usporavaju njihov razvoj, posebno kada su u pitanju pravila priključenja na mrežu. Dok zemlje u okruženju primjenjuju manje restriktivna pravila, što njihove projekte čini konkurentnijima u smislu cijene električne energije, Hrvatska se suočava s izazovima koji obeshrabruju investitore. Na primjer, prema važećim pravilima regulator zadržava pravo isključiti OIE postrojenja u bilo kojem trenutku što stvara neizvjesnost za investitore oko količine električne energije koju će moći isporučiti. Dodatno, Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja dopušta podnošenje zahtjeva za podatke o stanju mreže isključivo jednom godišnje, i to u kratkom razdoblju od 1. do 15. svibnja. Najvažniji korak za daljnji razvoj OIE u Hrvatskoj je hitno donošenje odluke o visini naknade za priključenje za što je odgovorna Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Ta odluka, koja se čeka već više od dvije godine, trenutačno blokira realizaciju čak 45 projekata ukupne snage 2.648 megavata (MW). Od toga čak oko 80 posto čine solarne elektrane koje bi nakon izgradnje značajno doprinijele smanjenju uvoza električne energije tijekom ljetnih mjeseci”, ističu..

Prema podacima iz prosinca, Hrvatska ukupno ima 838,1 MW solarnih elektrana u pogonu od čega je 92,6 posto ili 776 MW priključeno na distribucijsku mrežu, a ostatak na prijenosnu mrežu.

U prošloj godini rast solarnih kapaciteta bio je kontinuiran s prosječnim povećanjem od 33 MW mjesečno.

Procjenjuje se stoga da će proizvodnja iz solarnih elektrana ove godine doseći 1.245 gigavat-sati (GWh) što bi bilo dvostruko više no u 2024.

Proizvodnja električne energije iz vjetra pak porasla je u 2024. za samo 87 GWh u odnosu na prethodnu godinu jer je kapacitet povećan za samo 20 MW ili jednu novu elektranu, ali i zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta, odnosno niskih brzina vjetra.

Instalirana snaga svih vjetroelektrana sada iznosi 1.181 MW, a iz OIEH poručuju da je potencijal dvostruko veći. Prošle godine je udio vjetra u ukupnom proizvodnom energetskom miksu ostao godišnje nepromijenjen na 14 posto. U ovoj godini se očekuje puštanje u pogon tri nova postrojenja na vjetar ukupne snage 125 MW.

Freepik.com
Obnovljivi izvori energije, Foto: Freepik.com

“Hrvatska ima priliku u 2025. godini značajno unaprijediti svoju energetsku tranziciju, ali to će zahtijevati ne samo ulaganja nego i efikasnije administrativne procese te jasniju i ambiciozniju državnu strategiju, što se zadnjim ažuriranim Nacionalnim energetskim i klimatskim planom nije pokazalo”, smatra direktorica OIEH-a Maja Pokrovac.

U OIEH-u ističu nekoliko ključnih stvari koje bi se trebale dogoditi ove godine kako bi se osjetio vidljiv iskorak u sektoru obnovljivih izvora. Prvi prioritet je donošenje odluke o iznosu naknade za priključenje na mrežu.

“Time bi se omogućilo pokretanje spomenutih 45 projekata čija bi energija potencijalno mogla napajati više od polovice kućanstava u Hrvatskoj. Nadalje, Hrvatska mora bez odlaganja implementirati RED III direktivu EU-a koja nalaže da se postrojenja za proizvodnju energije iz OIE, njihovo priključivanje na mrežu i sredstva za skladištenje energije smatraju od prevladavajućeg javnog interesa. To bi ubrzalo postupke izdavanja dozvola i planiranja, što je trenutno jedna od najvećih prepreka razvoju OIE-a”, napominju.

Dodaju da su osim toga bitna ulaganja u baterijske spremnike koji uravnotežuju elektroenergetsku mrežu i hibridne sustave koji povezuju solarne i vjetroelektrane s baterijskim sustavima.

“Nužno je da operatori sustava tretiraju baterijske spremnike kao prioritetne sudionike mreže, a ne kao potrošače ili proizvođače”, kažu.

Nadalje, trebalo bi povećati ambicije u razvoju geotermalne energije, bioplinskih postrojenja i vodikovih tehnologija zbog energetske raznolikosti i otpornosti.

Puno veće mogućnosti leže u turističkim odredištima za postavljanje punjača za električna vozila te u poljoprivredi za izgradnju agrosolarnih projekata

Posebna je priča pitanje kapaciteta elektroenergetske mreže. Za to je jedan od glavnih alata razviti sustav za skladištenja energije, ali je nužna i izgradnja nove prijenosne infrastrukture.

“Iako su ulaganja u solarne i vjetroelektrane sve značajnija, ograničenja postojeće mrežne infrastrukture usporavaju integraciju novih projekata. Kako bi se mreža prilagodila potrebama investitora i omogućila daljnji rast sektora, potrebna su strateška ulaganja, modernizacija i regulatorne promjene. Jedan od glavnih alata za rješavanje izazova mreže je razvoj sustava za skladištenje energije. Hrvatska ima priliku postati predvodnik u korištenju raznovrsnih tehnologija skladištenja koje mogu osigurati stabilnost sustava i učinkovito balansirati proizvodnju i potrošnju. Reverzibilne hidroelektrane omogućuju skladištenje velikih količina energije, posebno u vremenskim periodima kada je proizvodnja iz OIE veća od potrošnje. Baterijski spremnici pružaju fleksibilnost i brzu reakciju na promjene u potrošnji i proizvodnji, pohranjujući višak energije iz solarnih i vjetroelektrana. Vodikove tehnologije nude dugoročno rješenje, pretvarajući višak energije u zeleni vodik koji se može koristiti u industriji, transportu i energetici. Integracija ovih tehnologija osigurala bi pouzdanost elektroenergetskog sustava i povećanje kapaciteta mreže za prihvat novih OIE projekata”, smatraju u udruženju ulagača u obnovljive izvore.

Kod nove prijenosne infrastrukture među prioritetima je svakako dalekovod između Splita i Rijeke.

“On bi osigurao bolju povezanost proizvodnih kapaciteta na jugu zemlje s potrošačkim centrima na sjeveru. Taj energetski koridor bio bi ključan za smanjenje mrežnih gubitaka i omogućavanje integracije novih proizvodnih kapaciteta. Osim novih ulaganja, postojeća mreža mora se modernizirati kroz digitalizaciju i implementaciju pametnih sustava upravljanja. Takvi sustavi omogućuju bolju prilagodbu mreže na fluktuacije u proizvodnji iz varijabilnih izvora poput sunca i vjetra”, zaključuje u svom odgovoru OIEH.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari