Novi prijedlog revidiranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) za razdoblje od 2021. do 2030. godine, za koji je nadležno ministarstvo gospodarstva, pokazuje se kao još jedna propuštena prilika za ozbiljan zaokret prema samodostatnosti i obnovljivim izvorima energije, ocjenjuje udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) na kraju jednomjesečne javne rasprave o tom dokumentu.
“Umjesto da bude poticajan, prijedlog NECP-a zanemaruje imperativ beskompromisne tranzicije s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije (OIE) koji i dalje ostaju na rubu energetske politike. Postavljeni ciljevi su konzervativni i neambiciozni što potvrđuje cilj udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije od samo 42,5 posto do 2030. godine u odnosu na kolektivna nastojanja EU da se poveća na 45 posto”, navodi u priopćenju to udruženje.
Napominju da dokument sadrži kako “interes investitora u OIE u Hrvatskoj značajno prelazi ciljeve NECP-a, odnosno potrebe Hrvatske”, ali i da se zanemaruje činjenica kako je tijekom tri ljetna mjeseca ove godine u Hrvatskoj dominirao uvoz električne energije s gotovo 25 posto ukupne potrošnje. Drugim riječima, OIEH poručuje da interes investitora ide iznad neambicioznih ciljeva NECP-a, no ne premašuje potrebe Hrvatske.
Primjedba OIEH-a je i da se revidirani plan temelji na zastarjelim podacima i analizama.
“Primjerice, prijedlog ne sadrži ni osnovne podatke o potrošnji električne energije u Hrvatskoj, već samo instalirane kapacitete, što je suprotno europskoj regulativi. Takav pristup dovodi u pitanje vjerodostojnost dokumenta i ostavlja Hrvatsku nespremnom za ubrzanu zelenu tranziciju. Također, primjera radi, prijedlog NECP-a navodi kako i dalje nisu usvojena Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu i Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu iako su ista donesena još u srpnju 2023. godine ili pak prikazuje razmjenu električne energije sa susjednim državama do 2021. godine iako postoje već podaci za 2023.”, pojašnjava OIEH.
Planu se zamjera i nedostatak konkretnih mjera za poticanje razvoja OIE kao što bi bilo pridržavanje zakonskih rokova za izdavanje pojedinih dozvola ulagačima.
OIEH smatra da bi se trebalo više poraditi na jačanju prijenosnih vodova, posebice u slučaju Dalmacije, kao i na poticanju ulaganja u baterijske spremnike u svrhu jačanja kapaciteta za balansiranje mreže.
Ne vidi ni iskorake u postavljanju jasnog vremenskog okvira za poticanje elektromobilnosti kao niti davanje jasnog mjesta vodiku u razvojnim planovima budući da on ima potencijal kao spremnik energije te kao gorivo u transportu.
“Posebno zabrinjavajuće je neambiciozno planiranje razvoja geotermalnih i bioplinskih postrojenja. Iako Hrvatska raspolaže značajnim rezervama geotermalne energije, NECP predviđa kvotu od samo 68 megavata do 2030. godine što je daleko ispod potencijala i interesa za razvoj ovog sektora, a projekcije za bioplin pokazuju da će do 2050. snaga bioplinskih postrojenja ostati sta kao i u 2022. godini”, navodi udruženje.
Pročitajte još:
Nema niti planova za pučinske solarne ili vjetroelektrane.
“Europski zakon o klimi jasno postavlja obvezu postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, no prijedlog NECP-a ne sadrži ni okvirne ciljeve za ovaj rok. Ovakav dokument nije usklađen s europskim zakonodavstvom i propušta priliku za postavljanje Hrvatske kao lidera zelene tranzicije u regiji”, zaključuje OIEH.
3 Odgovora
Europa sve vise i vise potice proizvodnju el. energije iz obnovljivih izvora. Hrvatska uma jedinstvenu sansu iskoristiti to, ali nasa vlada to ignorira. Mjere koje daju, edukacija i realizacija projekata je spora, sto poduzetnike obeshrabruje da se bavi tim biznisom.
Steta za Hrvatsku, trebali su se bolje pripremiti
Nema tu promjene dok svi skupa ne postanemo osvješteni