OIEH: Nova metodologija HERA-e o priključku na mrežu ne daje rješenje za iznos naknade

Više je problema mučilo i muči investitore koji u Hrvatskoj žele ulagati u pogone za proizvodnju električne energije, no možda ipak ono što se može posebno istaknuti kao kuriozitet je dugotrajno čekanje na donošenje odluke o iznosu naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu.

Bez te informacije investitori su teško mogli raditi svoje financijske planove unatoč tome što su iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) uvjeravali da se projekti mogu razvijati na temelju postojeće metodologije izračuna.

Još polovicom prošle godine udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) pozvalo je hrvatski Sabor da zaduži HERA-u da što hitnije donese odluku uz argument da njezino izostajanje koči ulaganje od preko dvije milijarde eura u razvoj obnovljivih projekata.

Krajem listopada HERA je pokrenula javno savjetovanje temeljem svog novog prijedloga metodologije za izračun naknade za priključak na mrežu i to je savjetovanje okončano krajem protekloga tjedna.

Zbog toga smo direktoricu OIEH-a Maju Pokrovac upitali da za Financije.hr pojasni donosi li taj korak neki pomak i moguće zadovoljstvo investitorima.

Kako ocjenjujete prijedlog? Dugo se na njega čekalo, pa je li opravdao očekivanja?

Nakon više od tisuću dana kašnjenja HERA još uvijek nije odredila jedinični iznos naknade za priključenje. Ne postoji nijedan opravdan razlog da tu odluku ne donese na temelju važeće metodologije iz 2022. godine koju je sama donijela. Umjesto da primijeni pravila koja već postoje, HERA sada predlaže novu metodologiju kako bi po njoj, jednoga dana, možda izračunala ono što je mogla izračunati već prije tri godine. U tom smislu, prijedlog nove metodologije doista djeluje suvišno.

Dodatni je problem što prijedlog ni na koji način ne daje jasniju sliku o konačnom trošku priključenja za proizvođače na prijenosnoj mreži čime se dodatno produljuje razdoblje neizvjesnosti i nemogućnost sklapanja ugovora o priključenju. Čak i kada bi nova metodologija bila donesena sutra, problem priključenja se ne bi riješio jer primjena bilo koje metodologije i dalje ovisi o odluci o samom iznosu naknade, odluci koju HERA izbjegava donijeti već gotovo tri godine.

Mreža visokog i vrlo visokog napona predstavlja ključnu državnu infrastrukturu koju je, kao i u drugim velikim infrastrukturnim projektima poput autoceste, plinovoda ili željeznice, potrebno graditi iz javnih sredstava i kroz postojeće mehanizme financiranja iz Europske unije (EU). Upravo zato jedinična naknada za izgradnju prijenosne mreže trebala bi biti nula. Međutim, HERA u svojem prijedlogu ne uzima u obzir stvarne iznose bespovratnih sredstava dostupnih za razvoj mreže niti točno prikazuje koliko Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) već ostvaruje prihoda iz prekogranične trgovine koji se, prema europskim pravilima, smiju koristiti isključivo za ulaganja u mrežu visokog i vrlo visokog napona. Time se stvara iskrivljena slika o tome koliki bi se trošak trebao prebaciti na proizvođače. U praksi to znači da Hrvatska iz mjeseca u mjesec uvozi 20 do 30 posto električne energije dok domaće projekte dodatno opterećujemo što druge zemlje jednostavno ne rade.

Koje su ipak dobre strane prijedloga, a koje manjkavosti? Koliko je blizu onome što su OIEH i investitori priželjkivali?

Dobra strana prijedloga je to što detaljnije definira formule za izračun naknada za priključenje čime se povećava transparentnost i predvidljivost samog procesa. To je pozitivan pomak i korak u smjeru veće jasnoće za investitore.

Međutim, prijedlog nove metodologije nažalost predstavlja i korak unatrag kada je riječ o rješavanju ključnog problema, a to je dugotrajni zastoj razvoja novih projekata na obnovljive izvore većih od 10 megavata (MW). Manjkavosti su značajne i izravno utječu na investicijsku klimu.

Prvo, prijedlog i dalje predviđa naplaćivanje troška izgradnje mreže visokog i vrlo visokog napona proizvođačima iako je riječ o sistemskoj infrastrukturi koju koristi cijeli elektroenergetski sustav, uključujući i međunarodnu trgovinu. HERA dodatno zadržava mogućnost diskrecijskog određivanja udjela proizvođača u tom trošku, od 0 do 100 posto, bez jasno definiranih tehničkih kriterija. Takav pristup otvara prostor neizvjesnosti i čini sektor manje predvidljivim.

Drugo, ulazni podaci o procijenjenim troškovima razvoja elektrana, na temelju kojih HERA planira odrediti visinu naknade, nisu usklađeni s podacima navedenim u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP). Uz to, prijedlog podcjenjuje iznos dostupnih bespovratnih sredstava iz EU fondova te prihoda od prekogranične trgovine koje HOPS već ostvaruje i koji se, kako već rekoh, prema europskim pravilima moraju koristiti isključivo za ulaganja u mrežu visokog i vrlo visokog napona.

Treće, baterijski spremnici se u prijedlogu pogrešno klasificiraju kao potrošači zbog čega bi bili obvezni plaćati trošak izgradnje mreže. To je tehnički nelogično budući da baterije pomažu mreži. Povećavaju njezinu fleksibilnost, iskoristivost kapaciteta i osiguravaju bolje balansiranje sustava.

U usporedbi s onime što su OIEH i investitori priželjkivali – jasna pravila, stabilnost i poticajan okvir za ubrzanje projekata – ovaj prijedlog je još uvijek daleko od toga da otkloni ključne prepreke i otvori prostor za novi investicijski ciklus.

Koje glavne primjedbe stavlja OIEH u javnom savjetovanju?

Prvenstveno, OIEH ističe da je HERA dužna donijeti odluku o jediničnom iznosu naknade za priključenje na temelju metodologije iz 2022. godine. Tek bi se time omogućilo da ta metodologija uopće zaživi u praksi i da se nastave postupci priključenja na prijenosnu mrežu koji su blokirani još od svibnja 2024. godine. Predlaganjem potpuno nove metodologije HERA zapravo dodatno produljuje postojeći zastoj jer ne nudi realan vremenski okvir donošenja odluke o visini naknade niti omogućuje da se procijeni stvarni trošak priključenja.

OIEH će posebno naglasiti da proizvođači već sada snose vrlo visoke troškove priključenja do mreže iako ti infrastrukturni objekti koje financiraju po izgradnji ostaju u vlasništvu operatora sustava. U to se ubrajaju: priključak elektrane koji stoji približno između 10.000 i 80.000 eura po megavatu, ovisno o lokaciji, i izgradnja trafostanice što iznosi između pet i 20 milijuna eura, također ovisno o lokaciji i razini napona. Osim toga, zbog dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja u prijenosnu mrežu proizvođači će biti prisiljeni ulagati u baterijska postrojenja kako bi mogli odgoditi isporuku vlastite energije i time rasteretiti sustav što prijedlog metodologije uopće ne prepoznaje.

OIEH će upozoriti i na to da je pogrešno novu metodologiju nazivati transparentnom sve dok se zadržava mogućnost diskrecijskog određivanja udjela proizvođača u financiranju buduće mreže u rasponu od 0 do 100 posto, bez jasnih tehničkih kriterija. Posebno je problematična i odredba prema kojoj bi operatori baterijskih spremnika morali snositi troškove izgradnje nove mreže iako baterije upravo služe tome da mrežu rasterete i povećaju njezinu fleksibilnost.

Konačno, OIEH naglašava nužnost da ulazni podaci budu potpunije i detaljnije obrazloženi te da se u izračun uključe realne procjene dostupnih bespovratnih sredstava iz EU fondova i prihoda od prekogranične trgovine koje ostvaruje HOPS. Ta sredstva značajno smanjuju potrebu prebacivanja troškova na proizvođače i moraju biti jasno iskazana u konačnom modelu.

Očekujete li da HERA bude otvorena za primjedbe sudionika javnog savjetovanja? U kojem roku mislite da bi se konačno mogla usvojiti metodologija?

Očekujemo da će HERA ozbiljno razmotriti primjedbe struke, osobito s obzirom na brojne manjkavosti prijedloga, pa je realno očekivati da će im za obradu svih komentara trebati više tjedana. Međutim, bez obzira na to kada će nova metodologija biti usvojena i kakav će biti njezin konačni sadržaj, ključni problem blokade priključaka na prijenosnu mrežu može se riješiti isključivo donošenjem odluke o iznosu naknade za priključenje. Tu odluku HERA već sada može donijeti na temelju važeće metodologije iz 2022. godine što dodatno otvara pitanje stvarne svrhe donošenja potpuno nove metodologije.

HERA pritom nije odredila rok u kojem će metodologija biti usvojena. Dodatno, nova metodologija ne može stupiti na snagu dok Ministarstvo gospodarstva ne odobri 10-godišnje planove tvrtke HEP-ODS i HOPS-a. Zbog toga se stječe dojam da HERA ovim postupkom barem djelomično prebacuje odgovornost za rješavanje problema priključaka na Ministarstvo gospodarstva.

Što se zapravo može zaključiti iz trenutačne situacije?

Izgradnja mreže visokog i vrlo visokog napona temelj je sigurnosti opskrbe i stabilnog funkcioniranja elektroenergetskog sustava. Ona je jednako važna i za prekograničnu trgovinu električnom energijom iz koje HOPS ostvaruje značajne prihode. Prema europskom zakonodavstvu, ti se prihodi moraju koristiti isključivo za ulaganja u mrežu, no u prijedlogu metodologije ta sredstva se podcjenjuju ili u potpunosti zanemaruju. Posljedično, proizvođačima se pripisuju troškovi koje ne bi smjeli snositi.

Takav pristup usporava energetsku tranziciju upravo u trenutku kada bi se trebala ubrzavati. Hrvatska ima izniman potencijal u obnovljivim izvorima energije i tehnologijama poput baterijskih spremnika, no regulatorni okvir mora omogućiti razvoj takvih projekata, a ne ih dodatno opterećivati.