OIE Hrvatska: Rekordan uvoz električne energije od 24,8 posto tijekom ljeta, potrebno više OIE

Tijekom ovogodišnjeg ljeta zabilježena je iznimno visoka potrošnja električne energije, postavljeni su povijesni rekordi na mjesečnoj razini, ponajviše zbog visokih temperatura i intenzivne turističke sezone. Prosječne temperature zraka bile su do 4,7 ° Celzija više u odnosu na normalno razdoblje od 1991. do 2020. godine.

„U nekim danima potrošnja je prelazila 70.000 MWh dnevno, a vršno opterećenje sustava iznosilo je preko 3.500 MW. Potrošnja električne energije pokazala je izrazitu osjetljivost na temperaturu zraka – u srpnju je za svaki stupanj iznad prosjeka dnevna potrošnja rasla za 1.750 MWh, dok je vršno opterećenje povećano za 90 MW po svakom stupnju više“, navode u mjesečnom izvješću udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIE Hrvatska).

Zbog visokih temperatura, potrošnja električne energije za hlađenje tijekom tri ljetna mjeseca bila je za 263 GWh veća nego što bi bila u normalnim uvjetima. Prema analizi, u Hrvatskoj je instalirano oko 1.200 MW snage klima uređaja i drugih uređaja za hlađenje, koji su radili i noću s ukupnom snagom od oko 500 MW.

U upravo u tom razdoblju, u Hrvatskoj je dominirao uvoz električne energije s ukupno 1.316 gigavata po satu (GWh), što čini 24,8 posto potrošnje. Ovaj rekordan uvoz električne energije u ljetu 2024. godine poziva na hitnu akciju prema domaćim obnovljivim izvorima, navedeno je izvješću. Kako bi smanjila ovisnost o uvozu, Hrvatska bi trebala, ističu, izgraditi dodatne sunčane elektrane s ukupnom instaliranom snagom od 2.721 megavata (MW).

Unatoč rastu solarne proizvodnje, ljeto je obilježeno smanjenom proizvodnjom termoelektrana i kogeneracijskih postrojenja na obnovljive izvore, a geotermalna elektrana bila je izvan pogona, navode iz OIEH-a.

Proizvodnja energije iz vjetra stagnira zbog sporije izgradnje novih vjetroelektrana, dok se očekuje da će do kraja godine solarne elektrane dostići kapacitet od 958 MW.

Ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj na dan 1. rujna 2024. iznosila je 5.465 MW, od čega je priključeno na prijenosnu mrežu 4.398 MW, odnosno 80 posto. Na distribucijsku mrežu je, prema podacima OIEH-a, priključeno 1.067 MW odnosno 20 posto.

Najviše instalirane snage proizvele su hidroelektrane, 1.874 MW a slijede ih termoelektrane na fosilna goriva 1.148 MW. Treća su vjetroelektrane s 1.180 MW. Sunčane elektrane proizvele su 757 MW a reverzibilne hidroelektrane 281 MW. Nuklearna elektrana Krško doprinijela je s 348 MW. 

U razdoblju lipanj – kolovoz 2024. godine na mrežu je priključena nova vjetroelektrana kapaciteta 20 MW te 133 MW solarnih elektrana. U ovom razdoblju prikazana je i povećana potrošnja električne energije, uz ponovno zabilježen veliki uvoz tijekom ljetnih mjeseci.

„Ovi podaci naglašavaju potrebu za ubrzanjem zelene tranzicije i snažnijim oslanjanjem na obnovljive izvore energije kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala energetska sigurnost Hrvatske“, naglašavaju u izvješću OIE Hrvatska.

Potrošnja i proizvodnja električne energije tijekom ljeta

U lipnju 2024. godine, Hrvatska je zabilježila specifične klimatološke i vremenske karakteristike, s prosječnim temperaturama koje su bile iznad uobičajenih vrijednosti, uz smanjenu vjetrovitost u odnosu na prosjek za ovaj mjesec. Ukupni uvoz električne energije iznosio je 339 GWh, dok izvoza nije bilo. Ovaj vrlo veliki uvoz ukazuje na značajnu ovisnost o vanjskim izvorima električne energije.

Maksimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u lipnju iznosila je 65,2 posto (24. lipnja), pri čemu su hidroelektrane sudjelovale s 29,1, dok su ostali obnovljivi izvori energije (OIE) pridonijeli s 36,1 posto.

„Tijekom lipnja, ostali obnovljivi izvori energije proizveli su više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva, s viškom od 134 GWh, što ih je svrstalo na treće mjesto u energetskom miksu Hrvatske“, navode u izvješću OIE Hrvatska.

U srpnju i kolovozu 2024. godine, Hrvatska je uvoz električne energije. Ukupni uvoz električne energije u srpnju iznosio je 454 GWh, dok izvoza nije bilo.

Maksimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u srpnju iznosila je 61,3 posto (2. srpnja). U tom danu, hidroelektrane su sudjelovale s 24,8 posto, dok su ostali obnovljivi izvori energije pridonijeli s 36,5 posto.

U kolovozu 2024. godine, ukupni uvoz električne energije iznosio je 523 GWh, dok izvoza i dalje nije bilo.

Maksimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u kolovozu iznosila je 48,6 posto (5. kolovoza). U tom danu, hidroelektrane su sudjelovale s 26,6 posto, dok su ostali obnovljivi izvori energije pridonijeli s 22 posto, navode iz OIEH-a.

„Hrvatska je 12. kolovoza zabilježila najveću proizvodnju sunčane energije ikada u jednom danu, jer je vedro nebo povećalo zračenje zbog sustava visokog tlaka koji se nalazio preko Hrvatske i neobično suhe atmosfere u regiji. Vedro nebo omogućilo je optimalne solarne uvjete, što je, u kombinaciji s porastom kapaciteta u zadnjih 12 mjeseci od 1.018 kW dnevno rezultiralo vršnom 15 minutnom proizvodnjom većom od 500 MW“, priopćeno je iz OIEH.

Proizvodnja energije iz vjetra u Hrvatskoj je manja u prvih osam mjeseci za jedan GWh u odnosu na isto razdoblje u 2023. godini, iako su proizvodni kapaciteti porasli za 176 MW, zbog niskih brzina vjetra ali i usporavanja izgradnje novih kapaciteta za proizvodnju.

Ističu i da je razvidan porast novih proizvodnih kapaciteta solarnih elektrana te ako se nastavi, na početku iduće godine u pogonu bi mogli imati 958 MW.