OECD u godišnjem izvješću snizio prognoze rasta hrvatskog gospodarstva za 2025. i 2026. godinu

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u ponedjeljak je u svojem godišnjem izvještaju ponovno snizila svoje prognoze globalnog gospodarskog rasta za 2025. godinu, i to zbog slabijih očekivanja rasta u SAD-u.

Po analitičarima OECD-a gotovo sve svjetske ekonomije će imati slabije rezultate nego što se prije očekivalo, za što se krivi nesigurnost koju je u globalnu ekonomiju unijela američka vlada Donalda Trumpa i njegova nepredvidljiva i nestabilna carinska politika.

U prošloj prognozi iz lipnja 2024. očekivalo se da će se globalni ekonomski rast usporiti, sa 3,3 posto u 2024. godini, na 3,1 posto u 2025., i zatim 3,0 posto u 2026. godini. No u najnovijem izvješću te brojke su snižene – sad se za ovu i sljedeću godinu očekuje skromniji rast od tek 2,9 posto.

Glavni ekonomist OECD-a, Alvaro Pereira, rekao je u priopćenju da su projekcije temeljene na pretpostavci da će se glavnina američkih carinskih nameta – 25 posto davanja na uvoz čelika, aluminija i automobila, te 10 posto “bazne” carine na svu uvoznu robu – zadržati na snazi barem dvije godine.

“U proteklih nekoliko mjeseci vidjeli smo značajan porast trgovinskih barijera, kao i nesigurnosti u ekonomskim i trgovinskim politikama. Taj nagli skok nesigurnosti je već negativno utjecao na poslovanje i optimizam potrošača, te je izgledno da će usporiti trgovinsku razmjenu i investicije,” rekao je Pereira.

Za eurozonu su projekcije ostale iste, pa se i dalje prognozira slabašan rast u 2025. od 1,0 posto, i zatim marginalno bolji 1,2 posto u 2026. Analitičari OECD-a prognoziraju da će negativne efekte carina donekle poništiti otporno tržište rada, snižavanje kamatnih stopa, te veća javna potrošnja u Njemačkoj.

Smatra se da će u Kini posljedice američkih carina također dijelom suzbiti državne subvencije za poticanje potrošnje, poput programa za nabavku mobilnih telefona ili kućanskih aparata, te veća socijalna izdvajanja. Očekuje se da će kinesko gospodarstvo ove godine rasti za 4,7 posto, te 4,3 posto sljedeće godine – u odnosu na ranije procijenjenih 4,8 i 4,4 posto.

U izvješću se ističe da bi zemlje čiji rast će najviše biti pogođene Trumpovim carinama biti SAD, Meksiko i Kanada. Po njihovim prognozama, rast američkog gospodarstva u 2025. će biti tek 1,6 posto (u odnosu na procijenjenih 2,2 posto u privremenom izvješću iz ožujka), te 1,5 posto u 2026. godini (u odnosu na ranijih 1,6 posto).

“Posljedice oslabljenih ekonomskih kretanja će se osjetiti širom svijeta, bez gotovo ijedne iznimke. Sporiji rast i smanjena trgovina će naštetiti prihodima i usporiti stvaranje novih radnih mjesta,” dodao je Pereira.

I za Hrvatsku je OECD snizio projekcije, pa sada prognozira rast od 2,9 posto u 2025. i zatim 2,7 posto u 2026., u odnosu na 3,0 posto i 2,8 posto prognoziranih prije godinu dana.

To je ipak nešto optimističnije od projekcije Hrvatske udruge poslodavaca iz travnja, koji su tada izračunali rast od 2,5 posto u 2025. i isto toliko u 2026. godini.

U izvješću se navodi da će se usporiti privatna potrošnja uslijed usporavanja realnog rasta plaća. Za rast investicija navodi se da ga usporavaju visoka nesigurnost i usporavanje apsorpcije europskih fondova za oporavak, a za rast izvoza se također očekuje da će ga usporiti slabija potražnja zbog trgovinskih barijera i eskalacije globalnih napetosti – osobito zbog predviđenog pada potražnje kod ključnih trgovinskih partnera Hrvatske.

Iz OECD-a upozoravaju da je “potreban fiskalni oprez” kako bi se podržalo smanjenje inflacije, te zemlja pripremila za sve veće izazove starenja stanovništva, zelene tranzicije, te većih izdvajanja za obranu. Spominje se i potreba za jačanjem regulatornog okvira i efikasnosti pravosuđa, kao i mjere za re-edukaciju radne snage kako bi se ublažile nestašice radne snage.