OECD: Hrvatska pri vrhu EU po stopi siromaštva umirovljenika

Stopa siromaštva među umirovljenicima, što ne iznenađuje, puno je izraženija na istoku i jugoistoku Europske unije (EU), a Hrvatska je pri samom vrhu u tom neslavnom poretku.

Podaci Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da je prosječan prihod osoba iznad 65 godina niži od prosječnog prihoda ukupnog stanovništva u većini europskih zemalja.

Prema definiciji OECD-a, crta siromaštva se definira kao 50 posto medijalnog prihoda kućanstva u ukupnoj populaciji.

Uzme li se kao primjer Francuska, medijalni raspoloživi prihod kućanstva je u 2022. bio 26.410 eura što znači da siromaštvo započinje ispod prihoda od 13.205 eura.

Stopa siromaštva umirovljenika, prema metrici u analizi OECD-a, u 2022. je varirala u EU od 4,3 posto u Danskoj do 37,4 posto u Estoniji.

Iza Estonije bila je Latvija s 33 posto, a onda Hrvatska s 28,5 posto.

Uz Dansku po najmanjoj stopi ističu se Nizozemska sa 4,5 posto, Finska s 5,5 posto te Francuska sa 6,1 posto.

Zanimljivo je da se među bogatijim zemljama Europe, koje doduše nisu članice EU-a, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo ističu dosta visokim stopama siromaštva umirovljenika koje iznose 19,8, odnosno 14,9 posto.

Između Litve na četvrtom mjestu u EU po visini stope siromaštva s brojkom od 24,6 posto i Njemačke na petom mjestu dosta je velika razlika budući da je u Njemačkoj brojka 14,1 posto.

Španjolska ima stopu od 13,1 posto, a nakon toga ponovno dolaze bivše komunističke zemlje Slovenija i Poljska s po 12,8 posto, Bugarska s 12,5 i Rumunjska s 12,1 posto.

Ono što je također primjetno u analizi je da je stopa siromaštva kod umirovljenika izraženija kod žena.

Predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić rekao je za Financije.hr kako smatra da u Hrvatskoj nedostaje dovoljno političke volje da se popravi materijalni status umirovljenika, odnosno da politička volja za korištenje novaca iz proračuna ovisi o broju mjesta osvojenih u Saboru.

“Vlada je dodjeljivanjem pomoći za gotovo 800 tisuća osoba zapravo priznala da je toliki broj siromašnih. Treba se pritom prisjetiti obećanja iz 2016. godine da će prosječna mirovina doseći 60 posto prosječne plaće, a već godinama je ispod 40 posto. Zbog inflacije se proračun punio jako dobro i moglo se učiniti više za umirovljenike. Na prošle godine potrošenih 8,5 milijardi eura s dodatnih 1,6 do dvije milijarde eura bi se mogao bitno popraviti status umirovljenika”, kazao je.

Prijedlog koji iznosi je da vrijednost najniže mirovine po godini staža bude 22 eura naspram sadašnjih 13,99 eura što bi dovelo najnižu mirovinu za puni radni staž na oko 900 eura.

Mirovine u Europskoj uniji (EU), kako je nedavno objavio Eurostat, su otprilike na tri petine prihoda u posljednjim godinama radnog vijeka, no u mnogim se zemljama ta stopa spušta ispod razine od 50 posto što osjetno ugrožava životni standard umirovljenika.

Da stvar za hrvatske umirovljenike bude tužnija, Hrvatska je po toj stopi s razinom od 35 posto najgora u EU.

U cijeloj EU je jedan od šest umirovljenika izložen riziku siromaštva, a njihov broj je narastao s 12 posto u 2013. na 15,5 posto u 2023. godini.