Proces održivosti provodi ili ga je već provelo 30 posto malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, pokazali su rezultati četvrtog izdanja Bijele knjige koji su u srijedu predstavljeni u prostorijama Wespe.
Bijela knjiga SME EnterPRIZE 2025. sveobuhvatni je izvještaj o rezultatima istraživanja koji donosi uvide i zaključke o nastojanjima malih i srednjih poduzeća (MSP) diljem Europe u njihovoj održivoj tranziciji.
Provedeno je na više od 1.200 tvrtki, pri čemu je metodologija istraživanja kombinirala teorijsko i terensko istraživanje, predstavljeno kako na lokalnim razinama tako i u Bruxellesu.
Tvrtke su podijeljene na heroje i one koji će to uskoro biti, neodlučne i poduzeća koja zaostaju. Heroja i onih koji će to uskoro biti na europskoj je razini bilo 44 posto, isto kao i u posljednjem izdanju knjige iz 2023. godine.
Rezultate Bijele knjige okupljenima je predstavio Manlio de Silvio, suradnik za održivost na Poslovnoj školi SDA Bocconi School of Management te koordinator SDA Bocconi Laboratorija za održivost i eSG centra izvrsnosti za održivost.
“Rezultat od 44 posto nije loš, ali je ujedno i plafon koji se ne može prijeći bez podrške svih, od drugih firmi do institucija”, kazao je de Silvio i dodao kako je najpozitivnija promjena u odnosu na Bijelu knjigu iz 2023. to što se financijski sektor više uključio.
Zahvaljujući tome, poboljšani su uvjeti kreditiranja i osiguranja u Europi i u Hrvatskoj, gdje je porast kreditiranja vezanog uz održivost u posljednje dvije godine iznosio 15 posto.
Što se tiče osiguranja, u fokusu ovogodišnjeg izdanja bile su klimatske promjene kojima je izloženo svako drugo poduzeće. Svjesnost o tome najviša je u Italiji, čak 75 posto, zbog čega čudi, naglasio je de Silvio, što je samo 27 posto tamošnjih malih i srednjih poduzeća uzelo neku vrstu osiguranja.
Situacija u Hrvatskoj u toj je kategoriji bolja jer se protiv poplava, suša i drugih nepogoda vezanih uz klimatske promjene osiguralo 35 posto, četiri posto više od europskog prosjeka.
Dio njegovog izlaganja bio je posvećen preprekama s kojima se susreću MSP-jevi u čijem poslovanju održivost zauzima važno mjesto, a među njima su nedostatak financiranja, institucionalne podrške, stručnog kadra i edukacije, kao i internih resursa potrebnih za provođenje takvih strategija te, što su posebno izdvojila i hrvatska poduzeća, pojednostavljenje regulatornog okvira.
Među hrvatskim tvrtkama herojima su i Hrvatski kišobran te Socijalna zadruga Humana Nova. Osnivač Hrvatskog kišobrana Marin Rogić otkrio je okupljenima kako “žive svoju održivost” u sklopu koje zapošljavaju osobe s invaliditetom i autizmom.
Ivan Božić, upravitelj Humana Nove, također je kazao kako među svojim zaposlenima imaju osobe s invaliditetom, ali i bivše djelatnice ugašene tvornice MTČ. Redovno ulažu u zaposlenike, a da se u njihovoj firmi doista posluje na drugačiji način pokazuje i činjenica da ih, primjerice, uče peći palačinke.
Za kraj je održana i panel raspava u kojoj su, uz de Silvia, sudjelovali i Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave PBZ-a zadužena za Područje poslovanja sa srednjim i velikim poduzećima i investicijsko bankarstvo, glavni izvršni direktor i predsjednik Uprave Generali osiguranja u Hrvatskoj Mario Carini i Dijana Varlec, članica ureda Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.
Čak 63 posto hrvatskih MSP-jeva ima sužen okvir po pitanju pristupa održivom financiranju, što je Jelušić Kašić nazvala zaista velikim postotkom, posebno jer takva poduzeća čine većinu naše ekonomije.
Pročitajte još:
“Jedan od razloga je to što su u pitanju dosta zahtjevni materijali potrebni da biste se aplicirali. Čak i od tvrtki koje nemaju vlastite inženjere se očekuje da pripreme sve potrebne izračune kako bi grad eventualno sufinancirao neki projekt vezan uz održivost”, kazala je.
Varlec je s okupljenima podijelila kako je prije nekoliko tjedan otvoren 18. natječaj za Hrvatski indeks održivosti kojim Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj domaća poduzeća i educira o tome.
