Proces održivosti provodi ili ga je već provelo 30 posto malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, pokazali su rezultati četvrtog izdanja Bijele knjige koji su u srijedu predstavljeni u prostorijama Wespe.
Bijela knjiga SME EnterPRIZE 2025. sveobuhvatni je izvještaj o rezultatima istraživanja koji donosi uvide i zaključke o nastojanjima malih i srednjih poduzeća (MSP) diljem Europe u njihovoj održivoj tranziciji.
Provedeno je na 1.260 tvrtki, pri čemu je metodologija istraživanja kombinirala teorijsko i terensko istraživanje, predstavljeno kako na lokalnim razinama tako i u Bruxellesu.
Tvrtke su podijeljene na heroje i one koji će to uskoro biti (budući heroji), neodlučne i poduzeća koja zaostaju. Heroja i budućih heroja na europskoj je razini bilo 44 posto, što predstavlja značajan napredak u odnosu na 2020. godinu kada je taj broj bio 10 posto manji.
Rezultate Bijele knjige okupljenima je predstavio Manlio de Silvio, suradnik za održivost na Poslovnoj školi SDA Bocconi School of Management te koordinator SDA Bocconi Laboratorija za održivost i eSG centra izvrsnosti za održivost.
“Rezultat od 44 posto nije loš, ali je ujedno i plafon koji se ne može prijeći bez podrške svih, od drugih firmi do institucija”, kazao je de Silvio i dodao kako je najpozitivnija promjena u odnosu na Bijelu knjigu iz 2023. to što se financijski sektor više uključio.
Zahvaljujući tome, 63 posto poduzeća ostvarilo je bolje uvjete kreditiranja, što je porast od osam posto u odnosu na prošlu godinu.
I hrvatska poduzeća prijavljuju bolje uvjete kreditiranja (porast od 15 posto) i veću korist od osiguranja (sedam posto), dok im rast ugleda (13 posto) i veće zadovoljstvo kupaca (devet posto) dodatno im pomažu u jačanju pozicije na tržištu.
Što se tiče osiguranja, u fokusu ovogodišnjeg izdanja bile su klimatske promjene. Podaci pokazuju da svijest o klimatskim rizicima znatno varira – među poduzećima koja su najnaprednija u održivosti, njih 69 posto prepoznaje te rizike dok je prosjek svih ispitanika 50 posto.
Najčešća klimatska briga je nestabilnost cijena (47 posto), a poduzeća se većinom odlučuju na praktične korake poput lokalne nabave (33 posto) i prelaska na obnovljive izvore energije (27 posto), za razliku od dugoročnih strateških promjena, u koje se upuštaju rjeđe.
Situacija u Hrvatskoj u toj je kategoriji bolja jer se protiv poplava, suša i drugih nepogoda vezanih uz klimatske promjene osiguralo 35 posto.
Dio njegovog izlaganja bio je posvećen preprekama s kojima se susreću MSP-jevi u čijem poslovanju održivost zauzima važno mjesto, a među njima su nedostatak javnih poticaja (54 posto), institucionalne podrške i ograničen pristup održivom financiranju (oboje 53 posto), kao ključnih područja koja zahtijevaju pozornost.
Među hrvatskim tvrtkama herojima su i Hrvatski kišobran te Socijalna zadruga Humana Nova. Osnivač Hrvatskog kišobrana Marin Rogić otkrio je okupljenima kako “žive svoju održivost” u sklopu koje zapošljavaju osobe s invaliditetom i autizmom.
Ivan Božić, upravitelj Humana Nove, također je kazao kako među svojim zaposlenima imaju osobe s invaliditetom, ali i bivše djelatnice ugašene tvornice MTČ. Redovno ulažu u zaposlenike, a da se u njihovoj firmi doista posluje na drugačiji način pokazuje i činjenica da ih, primjerice, uče peći palačinke.
Za kraj je održana i panel raspava u kojoj su, uz de Silvia, sudjelovali i Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave PBZ-a zadužena za Područje poslovanja sa srednjim i velikim poduzećima i investicijsko bankarstvo, glavni izvršni direktor i predsjednik Uprave Generali osiguranja u Hrvatskoj Mario Carini i Dijana Varlec, članica ureda Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.
“U PBZ-u smo, u okviru poslovanja s poduzećima, razvili niz kreditnih linija koje potiču održivo poslovanje i digitalnu tranziciju. To uključuje zelene i cirkularne kredite, kao i namjenske i nenamjenske zelene S kredite, uz povoljnije uvjete za naše klijente. Naime, financiranjem poduzeća i projekata koji ulažu u kružno gospodarstvo doprinosimo jačanju otpornosti cjelokupnog gospodarstva, stvarajući pritom prostor za inovacije i nova radna mjesta”, kazala je Jelušić Kašić.
Pročitajte još:
“Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj već 28 godina u Hrvatskoj promiče primjenu održivosti u gospodarstvu. Posebno ističemo hrvatski indeks održivosti HRIO, koji provodimo već 18 godina, a predstavlja metodologiju za vrednovanje održivih poslovnih praksi. HRIO je dostupan putem online platforme te je besplatan za sva poduzeća registrirana u Hrvatskoj koja sudjelovanjem stječu uvid u vlastitu održivost i mogućnosti za napredak. Smatramo da održivost nije privilegij odabranih, nego strateški izbor kompanija koje žele osigurati ravnotežu sadašnjih i budućih potreba”, dodala je Varlec.
“Inicijativa SME EnterPRIZE je srž našeg pristupa – želimo biti životni partner malim i srednjim poduzećima u Europi. Kroz ovaj program ne samo da nagrađujemo najbolje primjere nego poduzetnicima pružamo alate za održivu tranziciju: od znanja i vidljivosti do partnerstava i financijske podrške. Gotovo 500 poduzeća dosad već je sudjelovalo u natječaju – i to nas motivira da nastavimo još jače. Vjerujemo da svaki mali i srednji poduzetnik ima potencijal biti heroj održivosti, uz pravu podršku i razmjenu znanja, što svesrdno potičemo SME EnterPRIZE inicijativom”, istaknuo je Carini.
