Europska unija (EU) može nastaviti koristiti nuklearnu energiju i u nekim slučajevima fosilna goriva kao okolišno održiva, presudio je Opći sud EU-a.
Opći sud EU-a je dio Suda pravde EU-a. Odluka Općeg suda je vezana za žalbu Austrije koja je zatražila da se izmijeni odluka o uključivanju te dvije vrste izvora u regulativu koja se odnosi na energetske investicije i određuje u kojim se slučajevima radi o zelenim investicijama, odnosno onima koji pridonose borbi protiv klimatskih promjena.
Prema sudskoj odluci, Europska komisija je imala pravo u zauzimanju stajališta da nuklearna energija ima praktično nultu razinu emisija stakleničkih plinova te da trenutačno ne postoji tehnološki i ekonomski održiva alternativa u dovoljno velikom opsegu.
Sud dodaje da potvrđuje stajalište kako aktivnosti vezane za korištenje nuklearne energije i plina mogu, pod određenim uvjetima, bitno pridonositi ublažavanju klimatskih promjena te prilagodbi na klimatske promjene.
Austrija je ovaj slučaj pred sud dovela 2022. godine tvrdeći da je uključivanje nuklearne energije i fosilnog plina u energetsku taksonomiju u okviru europske regulative zapravo kršenje europskog zakonodavstva te da je Bruxelles zanemario potrebu provođenja procjene učinaka ili javnog savjetovanja čime je zaobiđena uobičajena procedura.
Poznato je da je Austrija već desetljećima snažan protivnik korištenja nuklearne energije.
Ta zemlja ima zakonsku zabranu korištenja nuklearne energije za proizvodnju struje nakon što je na referendumu 1978. godine malom većinom glasova odbačena uporaba nuklearnih elektrana iako je nuklearni pogon Zwentendorf već bio izgrađen.
Cijelu je sudsku akciju prije tri godine pokrenula tadašnja austrijska ministrica za energiju i klimatska pitanja Leonore Gewessler koja je sada na čelu oporbene Zelene stranke.
“Ono čemu se svim srcem opirem je pokušaj ‘greenwashinga’ nuklearne energije i plina. Mislim da je to neodgovorno i nerazumno. Iz našeg kuta gledanja to je također i nezakonito”, podsjeća Politico na tadašnje njezine riječi. Vlada Luksemburga je poduprla austrijsku inicijativu prema sudu.
No, presuda sada znači da bi zastoj oko europskog financiranja konvencionalnih nuklearnih reaktora trebao biti okončan, a to je onda poticaj, primjerice, francuskim naporima da se pokrenu takve investicije.
Pročitajte još:
Njemačka, koja je također bila odustala od nuklearne energije i ugasila svoje reaktore nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. godine, u zadnje je vrijeme okrenula pristup i postigla dogovor s Francuskom o koherentnoj energetskoj politici koja prihvaća uključivanje nuklearne energije u niskougljični energetski miks.
To bi zapravo trebalo značiti da Njemačka više neće blokirati usmjeravanje novca iz europskih fondova ka nuklearnoj energiji.
Slovenija i Hrvatska, kako znamo, zajednički upravljaju nuklearnom elektranom u Krškom kojoj životni vijek istječe 2043. godine.
Trenutačno Slovenija razmatra ideju izgradnje novog bloka u Krškom koja bi, prema nekim srednjim procjenama mogućeg raspona, koštala više od 11 milijardi eura, a Hrvatska je izrazila zainteresiranost za moguće sudjelovanje u takvom projektu.
Jedno nedavno slovensko istraživanje nevladine udruge sugerira da bi izgradnja novoga bloka bila neisplativa za privatne investitore te da se oko takvog projekta najviše mora angažirati država, a mogućnost da iz EU fondova dođu neka sredstva zasigurno će zazvučati pozitivno u ušima onih dužnosnika koji moraju donijeti konačnu odluku o eventualnoj gradnji. Ona se očekuje do kraja 2028. godine.
