Od ulaganja u umjetnu inteligenciju čak 82 posto tvrtki očekuje financijsku korist

Umjetna inteligencija mogla bi povećati svjetsko gospodarstvo za gotovo 16 bilijuna dolara do 2030. godine. Što to znači za hrvatske tvrtke i tržište rada, pokazalo je prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu koje su proveli Hrvatska gospodarska komora i Best Advisory i koje je u srijedu predstavljeno u Zagrebu na na tradicionalnoj konferenciji HGK i njezinog Udruženja za IT.

U istraživanju su sudjelovale 342 tvrtke, a rezultati su među ostalim pokazali kako čak 92 posto poduzeća umjetnu inteligenciju smatra važnom komponentnom.

Istovremeno, gotovo dvije trećine ispitanika nema razvijenu strategiju primjene umjetne inteligencije u svome poslovanju. Od ulaganja u AI 82 posto ispitanika očekuje financijsku korist, a čak 75 posto ispitanika identificira nedostatak znanja i vještina kao glavni izazov u primjeni umjetne inteligencije.

Samo pet posto tvrtki u Hrvatskoj, međutim, redovito održava edukacije o umjetnoj inteligenciji, njih 20 posto ponekad, dok je istodobno prosječna ocjena za razinu stručnosti i znanja zaposlenika o AI tehnologijama 2,41 (na skali od 1 do 5).

„Ključ uspjeha leži u sposobnosti poduzeća da integriraju ove tehnologije na način koji je usklađen s njihovim specifičnim potrebama i strateškim ciljevima, na etičan i odgovarajući način“, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, koji je najavio da Komora sljedeće godine pokreće i AI akademiju HGK s ciljem educiranja tvrtki i njihovih zaposlenika, čije je prvo izdanje planirano za ožujak.

„Samo osam posto europskih tvrtki koristi AI, što je daleko od cilja Europske komisije od 75 posto do 2030. godine. Jedva tri posto svjetskih jednoroga dolazi iz EU. Vidimo velike prilike za poslovanje i društvo uz AI, kao i inovacije već afirmiranih i novih igrača u ovoj domeni na dnevnoj bazi. Trebamo fleksibilan i logičan regulatorni okvir koji ne sputava tvrtke, već im pomaže“, poručila je Hillary Mine, predsjednica Izvršnog odbora udruženja DigitalEurope, vezano uz nadolazeće regulative o tom pitanju, takozvani EU AI Act.

“Vjerujemo da je AI temeljna i transformativna tehnologija. Omogućuje inovativne i nove načine korištenja alata, proizvoda i usluga, a koriste je milijarde ljudi svaki dan, kao i tvrtke, vlade i druge organizacije. AI može pomoći, nadopuniti, osnažiti i inspirirati ljude u gotovo svakom polju, od obavljanja svakodnevnih zadataka do odvažnih i maštovitih poduhvata. Može podupirati konkurentnost i uključiv rast, otključati nova znanstvena otkrića i prilike te pomoći čovječanstvu da se uhvati u koštac s najvećim izazovima – danas i u budućnosti”, naglasio je Igor Zgrabljić, menadžer za odnose s vladama i javne politike u srednjoj i istočnoj Europi u Googleu.

U „jedan na jedan“ razgovoru s moderatoricom, indijski veleposlanik u Hrvatskoj Raj Kumar Srivastava pohvalio se kako je u njegovoj zemlji broj startupa u sedam godina porastao s 5.000 na čak 84.000 te kazao da će narednih 25 godina biti razdoblje stalnog rasta Indije.

Druga tema o kojoj se govorilo na konferenciji je kibernetička sigurnost. U pitanju je vrlo aktualna tema s obzirom da je trenutno u fazi donošenje Zakona o kibernetičkoj sigurnosti kojim se usvaja NIS2 direktiva.

Odgovornost za stanje kibernetičke sigurnosti tom se direktivom širi na daleko veći broj tvrtki, uključujući i one iz javnog sektora. To će zahtijevati znatne financijske, ali i ljudske resurse.

“Širok opseg legislative o kibernetičkoj sigurnosti podrazumijeva značajan utjecaj na industriju, direktno ili indirektno. Kako prelazimo u fazu implementacije, definirat će se više detalja i bit će dostupne smjernice kako bi se omogućila bezbolna tranzicija. Industrije će imati vremena napretek  budući da većina zakonodavstava nudi period od 12 do 36 mjeseci prije primjene”,  rekao je Sebastijan Čutura, Policy Manager u Europskoj organizaciji za kibernetičku sigurnost.

“Razumijevanje kibernetičkih prijetnji ključno je za svijest, razvoj kapaciteta i otpornosti u sigurnoj i pouzdanoj Europi. S povećanjem znanja moguće je razvijati učinkovite strategije”, poručila je stručnjakinja za kibernetičku sigurnost Ifigeneia Lella iz Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA).

Na konferenciji je održan i panel „Umjetna inteligencija i njena primjena u gospodarstvu“ u sklopu kojeg su izneseni konkretni primjeri korištenja AI-ja u hrvatskim tvrtkama.

Luka Ortolan, direktor službe za obradu šteta motornih vozila Croatia Osiguranja, istaknuo je da oni jedini u Hrvatskoj pružaju kompletno automatizirani proces procjene štete, i to uz pomoć strojnog učenja. Zahvaljujući tome takva procjena traje samo 140 sekundi, uz prednosti kao što su transparentnost i objektivizacija same procjene.

Tomislav Bronzin, predsjednik Uprave Citusa, smatra da je umjetna inteligencija dobra samo ako su uređena pravila za njeno korištenje, a objasnio je i prednosti njezine primjene u obrazovanju.

Ivan Lupić, direktor razvoja poslovanja Digitalnog društva Ericsson Nikole Tesle, otkrio je kako njegova tvrtka razvija rješenje za automatsko upravljanje prometom koje će moći i predvidjeti gužve, kao i ono za jedno ministarstvo koje nije želio imenovati.