Od proračuna do zaštite prava putnika – ključne ekonomske teme u EU u 2026.

Cipar je od prvog dana ove godine preuzeo predsjedanje Europskom unijom (EU), pa će se u idućih šest mjeseci morati baviti usmjeravanjem rasprava o pojedinim važnim zajedničkim temama nakon čega u drugoj polovici godine tu ulogu preuzima Irska.

Svakako će jedna od ključnih rasprava koju će valjati moderirati biti ona o budućem proračunu EU-a koji treba krenuti od 2028. godine.

Politico je donio pregled najvažnijih gospodarskih tema koje će biti u fokusu tijekom ove godine:

EU PRORAČUN

Dansko predsjedanje, koje je završilo s krajem 2025. godine, imalo je ambiciju dogovoriti strukturu novog proračuna bez rasprava o konkretnim brojkama za svako proračunsko područje. Taj idući korak sada čeka Cipar tijekom čijeg predsjedanja bi se trebale iskristalizirati konkretne brojke o kojima bi onda na samitu u lipnju trebali raspravljati čelnici zemalja članica.

Sasvim je izvjesno da neće biti lako doći do kompromisa premda su se donekle promijenili odnosi naspram ranijeg uobičajenog spora između štedljivijih sjevernih članica i onih s juga Europe koji su skloniji većoj potrošnji. Ovoga puta više je podjela oko toga u koja područja uliti više novaca. Nordijske zemlje bi veći fokus na obrani i konkurentnosti, a zemlje poput Poljske i Mađarske žele zadržavanje fokusa na dosad uobičajenim prioritetima kao što su poljoprivreda i potpora nerazvijenim regijama.

EU FINANCIJSKO REGULATORNO TIJELO

Bruxelles vjeruje da je kreiranje zajedničkog regulatornog tijela za financijsku industriju, uključivo burze i klirinške kuće, presudno za jačanje zajedničkog tržišta u tom segmentu. To tijelo bi imalo sjedište u Parizu, no već je godinama ideja u zastoju jer dio zemalja se opire gubljenju nacionalne kontrole.

Francuska predvodi skupini zemalja koje žele zajedničkog regulatora i čvršće povezivanje financijskih tržišta, Njemačka se zasad nije definitivno izjasnila, a manje zemlje, poglavito Irska i Luksemburg, su dobrim dijelom protiv. Ono što se može dogoditi je da se napredak u ovom području na kraju poveže s kompromisima u drugim područjima.

Od ciparskog predsjedanja se ne očekuje u ovom kontekstu previše, odnosno puno bi bilo ako ostvare bilo kakav pomak.

DIJELJENJE FINANCIJSKIH PODATAKA

Europska povjerenica za financijske usluge Maria Luis Albuquerque smatra da je takozvani okvir za pristup financijskim podacima FiDA vlro bitan dio strategije poticanja inovacija u financijskom sektoru. Taj prijedlog ima za cilj da financijske institucije, kao što su osiguravateljske tvrtke ili investicijski fondovi, mogu dijeliti podatke klijenata uz njihov pristanak s drugim poslovnim subjektima čime bi se navodno osigurala veća transparentnost financijskog izbora i omogućilo stvaranje novih financijskih proizvoda.

Zasad se nije puno postiglo u pregovorima koji su krenuli protekloga travnja jer su predstavnici financijske industrije, a posebice osiguravateljski sektor u Njemačkoj i Francuskoj, odmah počeli raditi pritisak na sužavanje opsega prijedloga.

Vruća je zapravo tema koje vrste podataka bi se dijelile i kako. Glavni igrači u financijskom sektoru prijedlog vide kao prijetnju njihovom poslovnom modelu, a skupine za zaštitu potrošača ne podupiru ga previše u strahu od zloporabe osobnih podataka.

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA

To je golema tema, a Europska komisija je predložila promjene u načinu raspodjele sredstava iako se ne mijenja ukupan iznos od 300 milijardi eura namijenjen poljoprivrednicima. Zbog samog opsega sadržaja Cipar će možda trebati i pomoć iskusnijih europskih administracija.

Uglavnom, mogu se očekivati poznate podjele. Zemlje koje imaju velike poljoprivredne sektore kao što su Francuska, Njemačka, Češka ili Slovačka vjerojatno će se boriti protiv bilo kakvih ograničenja u isplatama koje bi mogle pogoditi njihove farmere. Istočne zemlje žele smanjiti jaz u odnosu na zapadne u isplatama po hektaru.

Iako je temeljno financiranje poljoprivrednika ostalo zajamčeno, ministri poljoprivrede diljem EU-a su zabrinuti da bi bilo kakva dodatna sredstva za ruralni razvoj mogla naići na konkurenciju drugih nacionalnih prioriteta kao što su obrana ili industrijske potpore.

Cipar može pripremiti podlogu za razgovore, no vjerojatno će se prava bitka voditi tijekom irskog predsjedanja u drugoj polovici godine.

POBOLJŠANJE UVJETA ZA PRIJEVOZ ŽIVOTINJA

Prijedlog, koji obuhvaća pitanja poput prostora za životinje, temperature tijekom transporta i duljine putovanja, sada je u fazi pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a.

U parlamentu je nastao jaz između Zelenih koji žele više standarde prijevoza i Europske pučke stranke koja je više za strožu provedbu postojećih. Zemlje članice svojim različitim nacionalnim kontekstom, što se odnosi i na borbu protiv klimatskih promjena, također teško približavaju stajalište oko specifičnih pitanja kao što su sigurna temperatura ili vrijeme putovanja.

DOSTUPNOST LIJEKOVA

Bruxelles želi osigurati da EU nikad ne ostane bez ključnih lijekova, no da bi se to ostvarilo treba osnažiti i diverzificirati dobavne lance i pozabaviti se ovisnošću o proizvodnji u državama poput Indije i Kine.

Dosad su u pregovorima oko prijedloga zakona o kritičnim lijekovima u fokusu uglavnom bila pravila zajedničke nabave. Manje zemlje koje nemaju preveliku tržišnu snagu u farmaceutskom sektoru vide u tome mogućnost osigurati za svoje pacijente inovativne lijekove, a Europski parlament želi snažnije djelovanje na zalihama.

Čini se da Cipar ima ambiciju dovesti ovu temu do kraja tijekom svojeg predsjedanja.

REZANJE BIROKRACIJE U TEHNOLOŠKOM SEKTORU

Cilj je pomoći jačanju konkurencije naspram globalnih suparnika SAD-a i Kine. Bruxelles je u studenome predstavio dvodijelni digitalni omnibus paket kako bi se pojednostavila pravila od umjetne inteligencije do zaštite privatnosti. Sada svoja stajališta trebaju zauzeti Europski parlament i zemlje članice, a vrlo će aktivni biti lobisti iz reda tehnoloških tvrtki i skupina za zaštitu privatnosti.

Među zemljama članicama ima onih poput Njemačke koji žele dalekosežnije promjene, ali i onih kao što su Francuska i Austrija koje se opiru bilo kakvom diranju u postojeći GDPR okvir. Pravila vezana za umjetnu inteligenciju zasad izgledaju nešto manje sporna jer je većina praktično suglasna s odgodom primjene ključnog dijela regulative.

PREUSTROJ TELEKOMUNIKACIJSKOG SEKTORA

Velike europske telekomunikacijske tvrtke se žale da tržišna fragmentacija, birokracija i izostanak skaliranja prijeti njihovom razvoju, a Bruxelles se priprema ovoga mjeseca objaviti prijedlog zakona o digitalnim mrežama kojim bi se trebale osnažiti investicije u digitalnu infrastrukturu kako bi operateri mogli nastaviti razvijati nove tehnologije poput 5G mreže ili optike.

Rasprave o budućem zakonu vrlo su živahne u protekle dvije godine, a zapreke dolaze s raznih strana, uključivo od manjih operatera te nacionalnih vlada koje brine kontrola nad frekvencijskim spektrom.

JAČANJE INDUSTRIJSKE KONKURENTNOSTI

Europska komisija je odlučila proširiti opseg zakona o ubrzanju dekarbonizacije u industriji na davanje prednosti europskim proizvodima u javnoj nabavi i uvjetovanju stranih investicija, a prošireni prijedlog se očekuje krajem siječnja.

To sve može biti osjetljiva tema za zemlje članice. Francuska snažno zagovara davanje prednosti europskom proizvodu, no neke su druge zemlje oprezne jer smatraju da bi se to moglo pretvoriti u favoriziranje nacionalnih proizvoda. Vjerojatno će se pojaviti pitanje i je li inicijativa u skladu s pravilima međunarodne trgovine te koliko je daleko EU spreman ići u uvjetovanju stranih investicija.

HODOGRAM ZA JEDINSTVENO TRŽIŠTE

Taj hodogram, najavljen proteklog rujna, postavlja jasan cilj dovršenja jedinstvenog tržišta za 2028. u područjima kao što su tržište kapitala, usluge, energija ili telekomunikacije.

Dok zemlje članice pozivaju Bruxelles da pojača napore na dovršenju jedinstvenog tržišta u tim područima, iz Bruxellesa upozoravaju da upravo zemlje članice koče proces. Prošloga svibnja Europska komisija je navela 10 glavnih prepreka na kojima treba raditi te istaknula da će raditi na postizanju koncenzusa i ubrzati implementaciju dogovorenih koraka, ali je i poručila da u konačnici sve ovisi o tome koliko su same članice spremne odustajati od nacionalnih barijera.

POBOLJŠANJE ELEKTROENERGETSKE MREŽE

Bolja elektroenergetska povezanost ključna je za bržu zelenu tranziciju zato što se time omogućava lakši prijenos energije s mjesta proizvodnje do mjesta veće potražnje i omogućava bolje upravljanje proizvodnjom iz obnovljivih izvora, posebice onih nestalnijih poput sunca i vjetra.

Cipar tu temu kani svrstati među prioritetne što i ne čudi jer je ta zemlja nepovezana s glavnom elektroenergetskom mrežom ostatka EU-a i ima jednu od najviših cijena električne energije u EU. Sada je u procesu povezivanja mreže s Izraelom i Grčkom budućim najduljim podmorskim električnim kabelom na svijetu.

Neke nacionalne specifičnosti mogu biti zapreka u provođenju plana. Naime, Francuska, koja ima najviše nuklearnih elektrana u EU, boji se da bi bolja veza sa Španjolskom mogla preplaviti njezinu mrežu jeftinom strujom iz obnovljive energije, a u Norveškoj nisu sretni što nezasitan njemački uvoz energije iz te zemlje diže cijene kod kuće.

CARINSKA REFORMA

Namjera je ukloniti fragmentirani pristup u EU, a u nastajanju je upravljanje carinskim pitanjima na razini EU-a koje prati zajednički centar podataka koji bi trebao olakšati suradnju među zemljama.

U okviru toga bi se lakše cijeli blok nosio s pravom poplavom jeftinih ili ilegalnih pošiljki.

Zasad ostaje vidjeti gdje bi nova europska carinska agencija bila smještena i do koje mjere će zemlje članice dopustiti Europskoj komisiji provedbu dnevnih carinskih operacija.

Odluka o lokaciji središnjeg carinskog tijela EU-a trebala bi biti donijeta krajem veljače ove godine.

TRGOVINSKE MJERE ZA ČELIK

Svijet proizvodi više čelika no što može iskoristiti, pa slobodan pristup tržištu EU-a dovodi do toga da upravo EU apsorbira veliki dio tog viška kapaciteta. Europski proizvođači čelika se pak suočavaju s visokim cijenama energije i obvezom proizvodnje niskougljičnog čelika. Niže uvozne kvote i više carine bi trebale riješiti barem problem velikog uvoza.

Vijeće EU-a treba dati mandat Europskoj komisiji da ponovno ispregovara uvozne kvote s glavnim dobavljačima kao što su Turska i Japan. Sadašnji režim kvota i carina istječe u lipnju tako da će se Cipar morati dosta intenzivno baviti tim pitanjem.

Osim toga, radi se na pretvaranju trgovinskih mjera vezanih za čelik u zakonski okvir. Postoji konsenzus da industrija čelika treba potporu, ali ostaju pitanja poput toga koliko će nove mjere biti u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

S obzirom na relativnu blizinu roka za postizanje dogovora vjerojatno će pregovori na razini zemalja članica i Europskog parlamenta morati biti brži od uobičajenog.

PRAVILA ZA KEMIJSKE PROIZVODE

U prvom tromjesečju ove godine očekuje se prijedlog promjene zakona o kemijskim proizvodima.

Taj europski industrijski sektor se muči u borbi s konkurencijom iz SAD-a i Kine, no pitanje je hoće li pojednostavljivanje regulative imati cijenu u slabijoj zaštiti ljudskog zdravlja i okoliša.

Jedna od debata je i trebaju li kemijski sastojci u kozmetici koji mogu izazvati rak biti automatski zabranjeni.

EU je odlučio revidirati zakon o kemijskim proizvodima još 2020. godine, no to je bilo odgađano u nekoliko navrata. Sporost iskazuje i Europska komisija u uklanjanju uporabe štetnih kemikalija. U prosjeku treba 14,5 mjeseci za odluku o tome je li dopustiti tvrtkama nastavak uporabe kemikalija koje su se našle na popisu za zabranu što je pet puta dulje od zakonskog roka, navodi europski ombudsman.

EU ima obvezu registrirati kemikaliju na tržištu u roku od tri tjedna, no za ograničenje uporabe treba i do 20 godina.

Lobiji u kemijskoj industriji čak su isticali da zakonski okvir za taj sektor uopće ne treba mijenjati.

Vrlo je vjerojatno da predstoje teški razgovori između zemalja članica.

PRAVA PUTNIKA U ZRAČNOM PRIJEVOZU

Pravila o zaštiti potrošača u zračnom prijevozu datiraju iz 2004. godine, a u međuvremenu su sudskim odlukama nekoliko puta mijenjana što je dovodilo do zakonske neizvjesnosti i pretjerane papirologije za putnike koji su tražili odštetu.

Europski parlament je u više navrata pozivao na veću razinu zaštite putnika, no zračni su prijevoznici upozoravali da će to dovesti do većeg regulatornog tereta i viših cijena karata.

Prijedlog Bruxellesa o doradi pravila iz 2013. godine 12 godina je zapinjao na Vijeću EU-a i konačno je u lipnju prošle godine ostvareno zajedničko stajalište tankom većinom.

Europski parlament sada može izmijeniti to stajalište i poslati tako izmijenjen prijedlog ponovno na razmatranje zemljama članicama.

Zemlje članice su predložile da se prag za pravo na odštetu poveća s kašnjenja od tri na četiri ili šest sati, ovisno o udaljenosti, i to su podržali zračni prijevoznici. Europski parlament želi da se zadrži sadašnji prag i uvedu nova prava za putnike kao što je besplatna prtljaga do sedam kilograma težine.

Ako dvije strane ne odustanu od svojih pozicija ili ih ne prilagode, vjerojatno će dogovor ostati izvan dosega ciparskog predsjedanja.