Australska odluka da zabrani korištenje društvenih mreža osobama mlađima od 16 godina pokrenula je globalni val regulatornih inicijativa. No dok se u Australiji testira model potpune zabrane, Europska unija ide korak dalje – pokušava natjerati platforme da konačno uvedu stvarne mehanizme provjere dobi.
Europska komisija preliminarno je utvrdila da nekoliko velikih platformi za odrasle, uključujući Pornhub, Stripchat, XNXX i XVideos, možda krši Akt o digitalnim uslugama (DSA) jer ne štite adekvatno maloljetnike od pristupa štetnom sadržaju. Nalazi istrage ukazuju na ključni problem: djeca i dalje relativno lako dolaze do sadržaja koji bi im trebao biti nedostupan. Prema ocjeni Komisije, sustavi koje platforme koriste – poput jednostavne potvrde “imam više od 18 godina” – u praksi su neučinkoviti.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Domagoj Bebić kaže da, prema istraživanjima, osim viralnog potencijala vijesti da se nešto zabranjuje nema dokazanih koristi.
“Jedina korist koju još vidim jest što putem takve mjere konkretno društvo daje neku vrstu izjave da ne potiču da mladi rano ulaze na društvene mreže. Zato sam dosta suzdržan prema očekivanjima od takvih zabrana: one su u praksi ograničeno učinkovite jer se dobne granice i verifikacija relativno lako zaobilaze, a ne rješavaju same dizajnerske i poslovne mehanizme platformi koji potiču pretjeranu upotrebu. Budući da očekujemo regulativu od države, zaboravljamo da su se do sada kao najbolji regulator pokazale same platforme koje bolje odgovaraju recimo na fenomene govora mržnje nego na ovaj konkretan problem,” nadodaje Bebić.
Objasnio je i da mladi na ovakve mjere najčešće reagiraju zaobilaženjem tj. lažnim prijavljivanjem dobi, korištenjem tuđih računa ili tehničkih rješenja poput VPN-a tako da zabrane često imaju više simbolički nego stvarni učinak.
“Dugoročno, sama zabrana vjerojatno neće bitno smanjiti negativne učinke. Prema istraživanjima više obećavaju kombinacija digitalne pismenosti, veće odgovornosti platformi i sigurnosnog dizajna te uključenost roditelja i škola,” zaključio je.
Problem nije samo u tehnologiji, već i u pristupu. Komisija navodi da su neke kompanije u svojim procjenama rizika više pažnje posvetile reputacijskim i poslovnim rizicima nego stvarnoj zaštiti maloljetnika. Dodatno, u pojedinim slučajevima nije adekvatno uzet u obzir ni doprinos organizacija koje se bave dječjim pravima i tehnologijama za provjeru dobi.
Provjera dobi postaje pitanje poslovnog modela
Ni postojeće mjere ublažavanja rizika nisu se pokazale dovoljnima. Upozorenja, oznake ili zamućeni sadržaj nisu spriječili pristup, što dodatno naglašava potrebu za ozbiljnijim rješenjima.
Zato Komisija sve jasnije signalizira smjer: potrebni su snažniji, ali istovremeno privatnost-orijentirani sustavi provjere dobi koji bi mogli postati novi standard u digitalnoj ekonomiji.
Platforme sada imaju priliku odgovoriti na nalaze i predložiti korektivne mjere, no potencijalne posljedice su ozbiljne. Ako se kršenja potvrde, kazne mogu doseći i do šest posto globalnog godišnjeg prihoda, uz dodatne penale za nepoštivanje pravila.
Ovaj slučaj dio je šire strategije Europske unije da provođenje digitalnih pravila prebaci s dobrovoljne razine na strogu regulatornu kontrolu. Drugim riječima, Bruxelles više ne računa na samoregulaciju tehnoloških kompanija.
Pročitajte još:
U tom kontekstu, pitanje provjere dobi prestaje biti tehnički detalj i postaje jedno od ključnih pitanja digitalne politike – s izravnim posljedicama na poslovne modele platformi, ali i na način na koji korisnici pristupaju internetu.
Ako je Australija otvorila raspravu, Europska unija sada pokušava postaviti pravila igre.a koji će države i kompanije riješiti taj problem mogao bi dugoročno redefinirati pravila igre na internetu.
