Tko kupuje, prodaje, koje iznose kriptovaluta ili možda kriptoimovinu prenosi na neku drugu osobu – od iduće godine i u Hrvatskoj bit će važan podatak, jer će financijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kripto imovinu, morati o tome podnijeti izvješće Poreznoj upravi. Evidenciju će voditi tijekom 2026. a krajnji rok za podnošenje izvješća Poreznoj upravi je 30. lipnja 2027.
Odredbe su to Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim se predviđa bolja suradnja s poreznim tijelima drugih članica EU.
Konkretno, financijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kripto imovinu, prikupljat će i čuvati podatke o svojim korisnicima i njihovim transakcijama. Čuvat će podatke o kupnji, prodaji i prijenosu kripto imovine, prihodima od dividendi, kamatama i drugim financijskim instrumentima, kao i detalje o računima i vlasničkim udjelima korisnika.
Porezna uprava, nakon što joj se 2027. dostave evidencije, “pročešljat” će dostavljene podatke i po potrebi razmijeniti s poreznim tijelima drugih europskih država. U slučaju da korisnici nisu državljani Hrvatske, te podatke razmijenit će s nadležnim tijelima država iz koje oni dolaze. Ili, ako kriptovalute kupujete na inozemnim digitalnim platformama, sada će podatke o tim transakcijama znati i Porezna uprava u Hrvatskoj, ako ste njezin rezident.
Prvi korak ka ujednačavanju uvjeta kada govorimo o kripovautama uspostavljanje je Uredbe o tržištima kriptoimovine (MiCA), koju je Vijeće donijelo16. svibnja 2023. Ovo je daljnji korak u njezinoj provedbi, kojom se predviđa veća razmjena podataka. Zakon proširuje i opseg podataka koji se moraju razmjenjivati radi povećane transparentnosti, primjerice dodatni podaci o vlasništvu, rezidentnosti, strukturi računa, investicijskih udjela.
Što se tiče dosadašnjih obveza imatelja kriptoimovine prema Poreznoj upravi, oni su do kraja veljače tekuće godine obvezni dostaviti JOPPD obrazac prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu s podacima za prethodnu godinu. U tom izvješću iskazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika, ističu u Poreznoj upravi.
Porezni obveznik koji ostvari dohodak od kapitala izravno iz inozemstva obvezan je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na Obrascu RPO.
Unutar kripto zajednice jedna od najvećih briga je strah da će evidencija biti previše rigorozna, što će malim ulagačima u kriptovalute biti nepraktično i komplicirano. Kako javlja Hina, anketa neovisne organizacije EU Tax Observatory pokazala je da više od 70% kripto investitora trenutno ne prijavljuje prihode, što potvrđuje da je bez koordinirane regulative i razmjene podataka teško očekivati realno poštivanje poreznih pravila.
Pročitajte još:
Upravo je proširivanje mehanizama razmjene informacija glavno oružje Europske Unije za borbu protiv porezne utaje, pranja novca i financiranja terorizma. Očekuje se značajno smanjenje sive zone: neprijavljenih prihoda, neopaženih kapitalnih dobitaka, ilegalnog transfera novca i izbjegavanja oporezivanja.
Puna primjena u Hrvatskoj očekuje se kroz godinu dana, jer je implementacija logistički i tehnički zahtjevna. Analitičari ističu da će tek s prvim valom izvješća 2027. moći procijeniti stvarne promjene u opsegu poreznih prihoda i smanjenju sive ekonomije, doznaje Hina.
