Nuklearna energija proizvodi struju u 12 zemalja EU-a, Francuska i Slovačka na vrhu

Nuklearna energija, prema podacima za 2024. godinu, činila je 12 posto udjela u energetskom proizvodnom miksu Europske unije (EU), a najnoviji kontekst poskupljenja fosilnih goriva zbog rata na Bliskom istoku ponovno gura u prvi plan taj oblik proizvodnje energije zajedno s obnovljivim izvorima.

Istina je da je zadnjih godina udio proizvodnje energije iz nuklearnih elektrana bio u padu, ali sada se sve češće, osim velikih projekata, spominju i mali modularni reaktori.

Dvanaest zemalja EU-a ima pogone za proizvodnju energije na nuklearni pogon.

U 2024. tih je 12 zemalja iz nuklearnih elektrana proizvelo 649.524 gigavat-sati (GWh) struje što je bio rast od 4,8 posto u odnosu na godinu ranije. To je i bio drugi uzastopni godišnji rast nakon pada u 2022.

Pitanje je znači li to da se ponovno uspostavlja trend rasta udjela proizvodnje struje iz nuklearnih elektrana. Odgovor je teško dati.

Naime, između 2014. i 2024. taj je udio pao za 20 posto, a između 2004. i 20024. za 30 posto.

Pet je glavnih izvora koji čine energetski miks u EU.

U 2024. najviše, ili 38 posto, je otpadalo na sirovu naftu i naftne proizvode. Prirodni plin je imao udio od 21 posto, a obnovljiva energija 20 posto. Nakon nuklearne energije s 12 posto slijede čvrsta goriva s oko 10 posto udjela.

Francuska je europska predvodnica kad je riječ o nuklearnoj energiji.

U ukupnom energetskom miksu te zemlje nuklearna energija je sudjelovala sa 40,3 posto. Slovačka na drugom mjestu ima udio od 29,7 posto, a onda dolazi Švedska s 25,6 posto i Bugarska s 23,7 posto.

Udio veći od 20 posto još je bio zabilježen u Finskoj od 23,4 posto te Sloveniji od 21,7 posto.

No, treba napomenuti da pola proizvedene električne energije iz nuklearne elektrane Krško koristi Hrvatska iako se statistički ne vodi među zemljama koje imaju proizvodnju temeljenu na nuklearnoj energiji.

Relativno solidnu brojku udjela nuklearne energije u ukupnom energetskom miksu još imaju Mađarska sa 16,6 posto, Belgija s 13,2 posto te Španjolska s 11,1 posto.

Kod Rumunjske je 9,1 posto, a na dnu je Nizozemska s malih 1,1 posto.

Njemačka je, kako je poznato, bila također među korisnicima nuklearne energije, no to je stalo od 2024. godine.

Udio nuklearne energije u proizvodnji struje u EU je prosječno iznosio 23,4 posto i kod svih spomenutih zemalja je veći od te brojke osim kod Rumunjske, Španjolske i Nizozemske, pokazuju podaci energetskog think-tanka Ember.

Francuska i Slovačka imaju u tom smislu vrlo visoke postotke. Francuska se oslanja na nuklearnu energiju pri proizvodnji 69 posto struje, a u Slovačkoj je taj udio 66,4 posto.

U pet zemalja nuklearna energija je zaslužna za proizvodnju oko 40 posto električne energije. To su Češka sa 42,3 posto, Finska sa 40,4 posto, Mađarska s 39,8 posto, Slovenija s 39,2 posto te Bugarska s 39,1 posto.

I tu treba imati u vidu da pola struje iz Krškog odlazi u Hrvatsku. Udio Krškog u hrvatskoj u podmirenju potreba za električnom energijom je otprilike između 15 i 20 posto, ovisno o drugim segmentima proizvodnje.

U Belgiji s 33,1 posto i Švedskoj s 27,6 posto udio nuklearne energije proizvodnji struje je također iznad europskog prosjeka.

Rumunjska zadovoljava 20,5 posto svojih potreba iz nuklearne energije, a Španjolska 18,7 posto.

Na dnu je Nizozemska s tri posto.

Inače, u cijeloj 2024. EU je morao uvesti 57 posto energije za svoje potrebe, odnosno proizveo je 43 posto.