Europsko tržište rada suočava se s novim trendovima. Kratko je trajalo razdoblje velike pregovaračke moći tijekom koronakrize: na tržištu rada sada su zavladali oprez i nesigurnost, zbog značajnog hlađenja ekonomske aktivnosti, javlja Deutschewelle.
Istraživanje konzultantske tvrtke McKinsey iz 2022. godine pokazalo je da je trećina europskih radnika razmišljala o napuštanju posla u kratkom roku, što je bio iznenađujući podatak za regiju s tradicionalno niskom fluktuacijom radne snage.
No, taj je zamah brzo splasnuo pod pritiskom usporavanja industrijskog sektora, slabijeg rasta plaća i sveprisutne prijetnje automatizacije putem umjetne inteligencije.
Stručnjaci sada govore o fenomenu “velikog oklijevanja”, gdje poslodavci dvaput razmišljaju prije novog zapošljavanja, dok su radnici, unatoč stresu na poslu, sve oprezniji pri donošenju odluke o promjeni karijere. Radnici s druge strane potiho pripremaju rezervni plan za slučaj neočekivanog otkaza.
Prema podacima Europske središnje banke (ESB), predviđa se da će tržište rada eurozone ove godine rasti po stopi od 0,6 posto, što je pad u odnosu na 1,7 posto prije samo tri godine. Iako se razlika od 0,1 postotnog boda čini malom, ona u stvarnosti predstavlja oko 163.000 manje novootvorenih radnih mjesta.
Najveći pritisak osjeća njemačka industrija, koja je zbog visokih cijena energije, slabe izvozne potražnje i snažne konkurencije iz Kine ugasila više od 120.000 radnih mjesta, prvenstveno u automobilskom i metalurškom sektoru. Slični se trendovi bilježe u Francuskoj, Italiji i Poljskoj, što je gurnulo PMI indeks proizvodnje u eurozoni na 48,8 bodova, signalizirajući pad aktivnosti.
Unatoč općem pesimizmu u industrijskim središtima, situacija u Europi nije ujednačena. Hrvatska se, uz Španjolsku, Luksemburg, Irsku, Portugal i Grčku, nalazi u skupini zemalja za koje se predviđa daljnji rast zapošljavanja, djelomično zahvaljujući snažnom turističkom sektoru.
Pročitajte još:
Stručnjaci ističu da se opći manjak radne snage transformirao u specifični sektorski manjak.
“Ono što se činilo kao široko rasprostranjen nedostatak radnika postalo je specifično za određene sektore”, navodi Julian Stahl iz agencije XING. Ozbiljan manjak kadrova prisutan je i dalje u maloprodaji, zdravstvu, logistici, inženjerstvu i visokospecijaliziranim radnim mjestima.
Dok nezaposlenost blago raste u zemljama poput Poljske, Češke i Rumunjske, većina tvrtki u Europi trenutno teži “zadržavanju linije” i stabilizaciji broja zaposlenih, radije nego agresivnom širenju.
