Potreba reguliranja tržišta postoji koliko i društvo, no najnovije promjene, posebice kod financijskih i tržišnih regulatora, koji prate tržište kapitala, protok tržišnih informacija, promet podataka s ciljem sigurnosti potrošača – nikad nije bio izazovniji, istaknuto je na Prvom stručnom skupu regulatora u Hrvatskoj.
Cilj skupa je okupiti ključne institucije koje čine regulatorni sustav Hrvatske, radi razmjene iskustava, prepoznavanja zajedničkih izazova i promicanja bolje suradnje. No, svaka od ovih regulatornih agencija ima različite tržišne segmente koje prati ali su izazovi s kojim se regulatori suočavaju slični, posebice kad je digitalna transformacija znatno ubrzala tržišne promjene, istakao je u uvodnom obraćanju guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić.
„Regulatori moraju biti proaktivni, uz poznavanje rizika. Važno je uspostaviti ravnotežu između tržišne slobode i potrošača ali je to sve složenije. Kako osigurati konkurentnost, a s druge strane spriječiti zloupotrebe, diskriminaciju ili nepovoljne uvjete za krajnje korisnike usluga – to su izazovi s kojima se često suočavamo s nerazumijevanjem naše uloge jer očekivanja javnosti često premašuju zakonske okvire unutar kojih djelujemo. Dodatnu složenost stvaraju i sve češće preklapanje nadležnosti“, rekao je guverner Vujčić
Istakao je kako niti jedna institucija odnosno niti jedan regulator sam nema potpunu sliku o tržištu koje se tako brzo mijenja te je važna institucionalna suradnja i razmjena informacija.
„Samo zajedničkim djelovanjem možemo građanima ponuditi ono što stvarno očekuju – jasan regulatorni okvir, pravodobnu i odgovornu odluku i stabilnost u vremenu sve bržih odluka. Ta potreba za suradnjom ne postoji samo na nacionalnoj razini ili na razini Europske unije, nego je jednako važna i na globalnom kontekstu“, istakao je guverner Vujčić.
Izazovi regulatora danas su kibernetički napadi, umjetna inteligencija i digitalna forenzika te je posebice važno, istakao je guverner HNB-a, povećati transparentnost te s njom i povjerenje javnosti u rad regulatora.
„U kriznim trenutcima građani očekuju sigurnost, brzu reakciju i jasnu poruku. Svjesni smo da nas ljudi ne procjenjuju po pravnim odlukama nego prema onom što vide uživo. Često smo svi čuli pitanje – zašto ništa niste učinili? A često je i odgovor na njega: jer to nije bilo u okviru naših ovlasti. To nije izgovor nego stvarnost. No, to nas ne oslobađa odgovornosti da granice naših mogućnosti objašnjavamo kontinuirano i otvoreno, na vrijeme. Činjenice, koje nisu dobro i pravovremeno objašnjene mogu se lako protumačiti pogrešno. Uloga regulatora je propisana zakonima i oni su naš okvir za djelovanje. Naš zadatak je ta pravila provoditi stručno, dosljedno. Važno je da građani razumiju podjelu uloga kako bi jasno mogli znati što od koga očekivati“, istakao je guverner HNB-a, Boris Vujčić.
Istog je mišljenja i ministar pravosuđa RH, Damir Habijan, koji je u uvodnom izlaganju istakao kako je svima potreban bolji uvid u probleme regulatora te je Hrvatskoj potreban jasan regulatorni okvir.
„Izazovi s kojim se Hrvatska susreće, kada govorimo o izmjenama zakonodavstva, jeste poštivanje direktiva i zakonodavnih okvira EU i OECD. Digitalna transformacija i umjetna inteligencija podrazumijevaju brojne primjene novih EU direktiva u narednih godinu dana, koje će zasigurno poboljšati sigurnost potrošača. Uskoro bi EU mogla razgovarati i o smanjenju pravila i administrativnih opterećenja koje su neke regulative donijele, posebice s aspekta zaštite podataka“, istakao je ministar Habijan.
Izazov je, kako je rekao, i pronaći ravnotežu između toga da umjetna inteligencija mora biti u službi čovjeka, uz vođenje brige o tome da ne dođe do povrede etičkih i moralnih načela, dok se s druge strane mora imati u vidu da trgovačka društva koja se bave AI-jem ne budu previše regulirana, kako im se ne bi uništila konkurentnost i razina inovativnosti.
“Nažalost, u posljednje vrijeme svjedočimo da mnoga trgovačka društva, koja žele razvijati određenu tehnologiju odlaze s tržišta EU-a na neka propulzivnija i možda manje regulirana tržišta. To je jedan od izazova”, poručio je ministar pravosuđa, koji je također apostrofirao pitanje povjerenja građana, rekavši da u Hrvatskoj postoji prilično visoko nepovjerenje u institucije, pa tako i pravosuđe, zbog čega je važna bolja komunikacija i razina transparentnosti svih tijela prema građanima i gospodarstvu.
Upravo zato je i suradnja svih regulatora na tržištu veoma bitna, istakla je i predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Mirta Kapural.
„Ako bismo trebali definirati ulogu regulatora u nekoliko riječi, onda bi to bile neovisnost, kontrola, nadzor i regulacija u provedbi ostvarivanja zakonitosti javnog interesa, provođenja načela zakonitosti te promicanja tržišnog natjecanja. Na skupu smo se dotakli najnovijih izazova za nas, regulatore, kao što su digitalno tržište, umjetna inteligencija i slično, s čim se svi susrećemo. Najveći problem regulatora su resursi odnosno materijalni i financijski uvjeti regulatora koji su značajno različiti. Regulative je sve više i potrebno je pratiti i zadržati stručni kadar koji se mora educirati za specifične potrebe tržišta te usko specijalizirati“, istakla je Kapural.
Neki od regulatora upravo ističu probleme sa stručnim kadrom, ponajviše zbog nekonkurentnosti na tržištu, rekao je viceguverner HNB-a i jedan od panelista, Tomislav Ćorić.
„Logično je da sektor može ponuditi bolje uvjete rada od regulatora, kada govorimo o financijskoj omotnici. I u tom kontekstu, nisu samo hrvatski regulatori u toj situaciji, nego je i većina regulatora u EU je u istoj situaciji. Tome se može doskočiti poboljšanjem financijskih uvjeta za te mlade stručnjake koji ulaze u sustav i ja sam uvjeren da je to smjer u kojem će regulatori i ići. I onda će se doći do balansa između onih koji ulaze u sustav i onih koji ostaju van njega. Govorili smo i o fluktuaciji kadra između industrije i regulatora, i to ocjenjujem kao zdravu pojavu jer je to jako dobra razmjena iskustava i ekspertize koji prelaze s jedne na drugu stranu i to širi perspektivu i jedne i druge strane. Uvjeren sam da nam to omogućava da nam sustav radi na jednoj većoj razini“, istakao je viceguverner Ćorić.
Istakao je kako je potrebno imati jednostavnu i čvrstu regulaciju, kao što je to do sada bio slučaj posebice u financijskom i bankarskom sektoru, jer ekonomija koju taj sistem prati, onda postiže veoma dobre rezultate. Regulacija ne mora biti otežavajuća okolnost jer stabilno financijsko okruženje za gospodarstvo je pretpostavka dugoročnog rasta.
Uloga dobrog regulatora, ocijenjeno je na I. Godišnjem skupu regulatora, nije stalno intervenirati nego znati kada intervenirati a kada prepustiti društvu da se razvija unutar jasno propisanih pravila.
Pročitajte još:
Snaga regulatora nije samo u formalnim ovlastima nego i u razumijevanju tržišta te izgradnji povjerenja, koje se, kako su sudionici skupa istakli, gradi svakodnevnim radom, tumačenjem nadležnosti te pravovremenim akcijama i odgovornom komunikacijom.
Organizatori skupa su Agencija za elektroničke medije (AEM), Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) i Hrvatska narodna banka (HNB).
