S prvim danom srpnja ove godine u Hrvatskoj je na snagu je stupila vladina uredba o trošarinama na duhanske prerađevine i duhanske proizvode. Među izmjenama i poskupljenjima trošarina za sve tradicionalne duhanske proizvode, novina je uvođenje nove trošarine na električne cigarete, popularno nazvane parilice, tj. na tekućine kojima se one pune. Po novim pravilima, trošarina na e-tekućine bit će 0,20 eura za mililitar.
Novi namet je naišao na veliko negodovanje svih trgovaca e-cigaretama, malenog ali rastućeg sektora koji po procjeni Filipa Tokića, suosnivača tvrtke Dotmod koja drži lanac Parilica, u Hrvatskoj okuplja oko najmanje dvadesetak tvrtki i zapošljava 300-tinjak ljudi. Parilica je inače najveći lanac specijaliziranih trgovina za e-cigarete u Hrvatskoj. Osim sedam lokacija u Zagrebu, ima jednu i u Slavonskom Brodu.
Tokić, koji vodi i udrugu korisnika osobnih isparivača Crohm, kaže da bi poskupljenje moglo biti katastrofalno za sve specijalizirane trgovine e-cigaretama.
„Sama EU radi na direktivi za harmonizaciju trošarina unutar Unije, ali to nitko nije dočekao, pa je svaka država počela sama uvoditi svoja pravila – i zato sad imamo takvu situaciju da se u različitim zemljama Unije e-tekućine tretiraju na raznolike načine. Druga stvar koja meni jako smeta je što nema logike da se ne uvodi namet na aktivan sastojak duhana – nikotin – već na sve e-tekućine za električne cigarete. To je kao da u zakonu u alkoholu oporezujemo proizvode koji nisu alkoholni – a u zakonu o tome jasno se prepoznaju proizvodi s manje ili više alkohola. Ovdje se to ne prepoznaje,“ rekao je Tokić u razgovoru za Financije.hr.
E-tekućine se sastoje od samo nekoliko sastojaka – tu su propilen glikol (PG), biljni glicerol (VG), arome s okusima, te najčešće i sintetski nikotin. Nikotin se prodaje posebno od bočica s ostalim sastojcima, što znači da korisnici na taj način mogu birati koliku koncentraciju nikotina žele koristiti u svojim isparivačima.
Budući da nikotin stvara tjelesnu ovisnost, a udisanje pare iz e-cigareta približno oponaša inhalaciju sličnu pušenju cigareta, e-cigarete su privlačna i popularna metoda za pušače koji žele prestati pušiti. Iako i e-tekućine mogu sadržavati nikotin, iz udruge Crohm citiraju istraživanje britanskog NHS-a po kojemu je udisanje para iz e-tekućina oko „95 posto manje štetno“ od klasičnog pušenja, kod kojeg se zbog sagorijevanja duhana oslobađaju i brojni drugi štetni kemijski spojevi.
Po podacima udruge Crohm oko 93 posto ljudi koji redovno koriste isparivače su zato upravo bivši pušači, a to potvrđuju i sami trgovci.
„Kad su druge države uvodile trošarine, sve je bilo dovoljno unaprijed objašnjeno i jasno. Kod nas ništa nije bilo jasno. Mi do stupanja odluke na snagu nismo znali ništa o tome, nismo dobili nikakav period prilagodbe, i tek smo 1. srpnja bili pozvani na razgovor u carinsku upravu, i tek tada su nam objasnili kako će se tretirati postojeće zalihe – da li će predmet trošarine biti samo tekućine s nikotinom ili bez, hoće li se ona primjenjivati na postojeće zalihe ili samo na novu nabavku, itd. Na kraju je ispalo da se trošarina naplaćuje na apsolutno sve. Pa smo došli do paradoksa da se primjerice glicerol, sasvim legalni sastojak koji se slobodno prodaje u ljekarni, nije predmet trošarine – dok je taj isti glicerol koji se prodaje u trgovini za e-cigarete predmet trošarine,“ ukazuje Tokić.
Tokić predviđa da će nova uredba dovesti do gašenja specijaliziranih trgovina punjivih uređaja i gubitka nekoliko stotina radnih mjesta, i da će umjesto toga od uredbe profitirati jednokratni uređaji koji koriste sličnu tehnologiju i koji se umjesto u trgovinama za hobiste i entuzijaste prodaju na kioscima. Takvi jednokratni proizvodi u sebi sadrže i bateriju i električni sklop i malu unaprijed doziranu količinu e-tekućine s nikotinom.
Budući da se radi obično o malim količinama koje se u njih tvornički stavljaju, od tek dva mililitra, rast trošarina na njih će iznositi tek 40 centi, što je manje od 10 posto prodajne cijene. S druge strane, za postojeće korisnike – kojih po procjeni udruge Crohm ima oko 140.000 – koji najvećim dijelom kupuju veće bočice od po 100 ili 120 mililitara, rast prodajne cijene je 100-150 posto.
„Sve će se promijeniti, ljudi će se sada okrenuti kupovanju manjih doza,“ rekao nam je Saša Dimšić iz trgovine E-Revolucija na zagrebačkoj Maksimirskoj cesti, koji vodi svoju trgovinu kao obiteljski posao, sa suprugom Rheom. Posao je pokrenuo prije deset godina i u međuvremenu je izgradio lojalnu bazu kupaca koje najvećim dijelom zna po imenu.
„Iako se po novom sve tekućine jednako oporezuju, naravno da će ljudi sad radije uzeti malu bočicu od 10 ml koja im traje možda tri dana, koja će skočiti sa 3 na 6,5 eura, jer će velika bočica tekućine kakve većina mojih kupaca traži sad otići s današnjih 30 eura na 68 eura… Vjerojatno ćemo preživjeti, ali doista nisam siguran kako. Ja procjenjujem da će promet svakako pasti za nekih 30 posto,“ dodaje Demšić.
U trgovini bračnog para Dimšić velika većina kupaca su također bivši pušači, starosti od oko 40 godina u prosjeku, a opremu i tekućine za parenje kod njih podjednako kupuju i muškarci i žene.
Tokić iz udruge Crohm i tvrtke Dotmod najavljuje pravnu borbu protiv uredbe, jer kaže da je za javnu raspravu o novim trošarinama ministarstvo financija ostavilo samo devet dana – daleko manje od uobičajenog roka od 30 dana – bez ikakvog obrazloženja hitnosti postupka. Unatoč tome, u tih devet dana je na prijedlog uredbe ostavljeno 359 komentara, za koje Tokić kaže da su jednostavno bili ignorirani.
„Meni ovo izgleda kao da su kod nas samo prepisali njemački zakon, jer oni tamo ne čine razliku između tekućina s nikotinom ili bez, pa zato i imaju najskuplje cijene u Europi. Dok se, s druge strane, u Italiji na tekućine s nikotinom plaća dvostruko veća stopa – koja je u oba slučaja više puta manja od ove naše u Hrvatskoj… Doista je obeshrabrujuće kad tako naglo stigne ta vijest, čuli smo da se to sprema tek možda dva tjedna prije uvođenja uredbe,“ rekao je rezignirano Demšić.
Pročitajte još:
Vlada je izračunala da će novom odlukom o trošarinama uprihoditi u proračun dodatnih 74,7 milijuna eura, iako je nepoznato. Koliko od toga misle zaraditi nametom na e-tekućine nije sasvim jasno, no sigurno je da su trošarine na glasu kao jedan od najpouzdanijih izvora državnih prihoda.
„Ja sam malo više pesimistična od Saše. Kad gledamo recimo prosjek plaća, u Zagrebu ljudi zarađuju recimo oko 1.400 eura mjesečno – i sad bi im po novom, ako kupuju dvije velike bočice od 120 ml mjesečno, trebalo na to otići oko 10 posto prihoda. To nije održivo,“ zaključuje Rhea Demšić.
