Norveški državni naftni fond pod pritiskom javnosti izlazi iz izraelskih tvrtki

Najveći svjetski državni investicijski fond je prodao petinu svoga portfelja kojega ima u dionicama izraelskih tvrtki te je prekinuo veze s izraelskim fondovskim menadžerima kao odgovor na snažan pritisak norveškog javnog mnijenja uslijed dvojbi pomaže li tako Norveška posredno financirati rat u Gazi.

Norveški mirovinski naftni fond vrijedan je dva bilijuna dolara i na početku ovoga mjeseca imao je dionice u 61 izraelskoj tvrtki. U međuvremenu je izašao iz njih 11, objavljeno je iz fonda.

Glavni izvršni direktor fonda Nicolai Tangen je izjavio da su mjere poduzete kao odgovor na izvanredne okolnosti.

“Stanje u Gazi je ozbiljna humanitarna kriza. Investirali smo u tvrtke koje posluju u zemlji u ratu, a uvjeti u Gazi i na Zapadnoj obali su u zadnje vrijeme pogoršani. Kao odgovor, dodatno ćemo ojačati nadzor”, prenosi Financial Times njegove riječi.

Političari, javno mnijenje i aktivisti u Norveškoj su se u zadnjih tjedan dana snažno angažirali na kritici ulaganja naftnog funda nakon otkrića da je investirao u neke izraelske tvrtke koje pomažu u izraelskom sukobu protiv Hamasa.

Prvi glavni izvršni direktor fonda Knut Kjaer je pozvao na potpuni izlazak iz izraelskih tvrtki.

Norveška vlada lijevog centra, koja se suočava s izborima idući mjesec, naložila je čelnicima fonda i neovisnom etičkom savjetodavnom vijeću koje procjenjuje ulaganja da razmotre sve investicije u Izrael do kraja idućega tjedna.

Ministar financija Jens Stoltenberg je izjavio da očekuje daljnje odluke mirovinskog fonda i etičkog vijeća, no napomenuo je da se fond povlači iz tvrtki jer doprinose kršenju međunarodnog prava, a ne samo zato što su izraelske.

Fond je, primjerice, prodao udio u tvrtki Bet Shemesh Engines koja održava motore za neke zrakoplove koji se koriste za bombardiranje Gaze, a neće nadalje ni koristiti usluge lokalnih izraelskih fondovskih menadžera za investiranje u tu zemlju već će te odluke donositi unutar kuće.

“To je još nedovoljno. Naftni fond je još uvijek previše uključen u genocid, pa kada vlada nakon dvije godine dođe sa zahtjevom da se to pročisti nije dovoljan tek popis od 11 tvrtki”, smatra Kirsti Bergstø, čelnica Socijalističke lijeve stranku koja je dio sadašnje laburističke vlade.