Norveški državni fond pojačava pritisak na kompanije iz svog portfelja za smanjenje stakleničkih emisija

Norveški državni investicijski fond težak preko 2.000 milijardi dolara u srijedu je najavio da planira povećati pritisak na kompanije iz njihovog portfelja tako da smanje svoje emisije stakleničkih plinova na nulu do 2050. godine – potpuno suprotno od sve većeg zaokreta SAD-a i američke vlade protiv mjera za ublažavanje klimatskih promjena.

Norveški fond – jedan od najvećih institucionalnih ulagača na svijetu – je još 2022. prvi put formulirao svoj cilj da se svih 8.500 kompanija u njihovom vlasničkom portfelju uskladi s ciljevima iz Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena. U svojem najnovijem planu klimatskih mjera fond će proširiti popis kompanija za koje smatra da emitiraju najveće količine stakleničkih plinova, i prema njima će ići s “ciljanim dijalogom.”

“Klimatski rizik je i financijski rizik. Stoga je Fondu u interesu da se omogući uredan prelazak na globalno nulte stope neto emisija,” navodi se u nepotpisanom priopćenju Fonda.

Nove smjernice norveškog fonda stižu u trenutku kad sve više međunarodnih investitora odustaje od tzv. ESG mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Američka vlada predsjednika Trumpa istovremeno potiče veću proizvodnju fosilnih goriva, ukida klimatske mjere u SAD-u, i aktivno se protivi međunarodnim klimatskim inicijativama, što uključuje i povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma.

Državni fond, koji upravlja prihodima Norveške ostvarenih od proizvodnje nafte i plina iz offshore bušotina u Sjevernom moru, uložio je oko polovicu svoje imovine, tj. oko 1.000 milijardi dolara, u SAD i američke kompanije, u obliku obveznica, dionica i nekretnina.

Fond se prije uglavnom fokusirao samo na tzv. emisije koje ili dolaze iz izvora koji su u vlasništvu ili pod kontrolom kompanija, ili se stvaraju proizvodnjom električne energije i grijanja koje kompanije kupuju.

U okviru novog plana fokus se širi i na treću kategoriju, u kojoj su emisije iz cijelog lanca vrijednosti, koje nastaju bilo gdje u cijelom opskrbnom lancu kompanija. U mnogo slučajeva radi se o kategoriji u koju spada većina kompanijskih emisija.

Kompanije s najvećim procijenjenim količinama emisija iz te treće kategorije će sada biti uvrštene na poseban popis prema kojima će norveški fond ići na “izravniji dijalog o klimatskim promjenama,” navodi se u planu. “S takvim kompanijama ciljamo na razgovore na razini upravnih odbora pojedinih kompanija,” stoji u prioćenju. 

Fond nije naveo konkretne tvrtke na koje bi se ta promjena mogla odnositi, i zasad je nejasno hoće li uprava Fonda kao dioničar poduzeti neke oštrije kazne protiv tvrtki za koje se utvrde propusti. Fond je dosad općenito uvijek davao prednost dijalogu sa kompanijama iz svog portfelja.

Plan predstavljen u srijedu nije povezan s etičkim smjernicama za ulagačku politiku Fonda koje određuje norveški parlament, što često dovodi do prodaje vlasničkih udjela u kompanijama koje posluju izvan parametara koje odredi parlament. Iako su mnoge od tih prodaja dionica bile vezane za politiku vezanu za zaštitu okoliša i klimatske promjene, o tome ne odlučuje upravitelj fonda Norges Bank Investment Management.