Norveški državni investicijski fond Government Pension Fund Global, koji upravlja prihodima od nafte i plina i imovinom većom od dva bilijuna eura, mogao bi dobiti dopuštenje za ulaganja u dio proizvođača nuklearnog oružja i njegovih komponenti.
Takvu je promjenu etičkih pravila predložilo povjerenstvo koje je imenovala norveška vlada, prenosi Euronews pozivajući se na AFP.
Prijedlog bi otvorio mogućnost ulaganja u velike zapadne obrambene proizvođače koji su trenutačno isključeni iz portfelja. Zbog sudjelovanja u razvoju ili proizvodnji nuklearnog oružja i njegovih komponenti fond prema sadašnjim pravilima izbjegava 14 tvrtki, među kojima su Airbus, BAE Systems, Boeing, Lockheed Martin i Safran.
Povjerenstvo pod vodstvom bivšeg guvernera norveške središnje banke Sveina Gjedrema predložilo je precizno određenu iznimku. Fond bi mogao ulagati u takve proizvođače ako imaju sjedište u državi koja je prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja priznata kao nuklearna sila i istodobno je norveška saveznica. Time bi se omogućio povratak dijela britanskih, francuskih i američkih proizvođača u portfelj.
Povjerenstvo promjenu obrazlaže pogoršanjem sigurnosnih prilika i većom važnošću NATO-ova nuklearnog arsenala za odvraćanje mogućih napada na članice Saveza.
Ministar financija Jens Stoltenberg, bivši glavni tajnik NATO-a, pri predstavljanju izvješća upozorio je na proturječje između investicijskih ograničenja i sigurnosnih potreba zemlje.
Uloge Etičkog vijeća preuzeli bi bankari
„Paradoks je da norveški mirovinski fond ne može ulagati u tvrtke koje mogu biti presudne za sigurnost Norveške“, rekao je Stoltenberg.
U govoru objavljenom na stranicama norveške vlade naveo je da ruske prijetnje uporabom nuklearnog oružja i kinesko jačanje nuklearnog arsenala povećavaju važnost NATO-ova odvraćanja. Norveška sudjeluje u toj strategiji, a njezin fond istodobno ima zabranu ulaganja u tvrtke koje je omogućuju, poručio je.
Ostala ograničenja ulaganja, među kojima su ona za proizvođače biološkog i kemijskog oružja, protupješačkih mina i kazetnog streljiva, prema prijedlogu bi ostala na snazi. Zadržali bi se i kriteriji koji se odnose na ugljen, duhan i kanabis, navodi Euronews.
Predložena je i promjena uloge neovisnog Etičkog vijeća. Ono bi nastavilo procjenjivati rizik da tvrtke sudjeluju u teškim kršenjima etičkih načela, ali više ne bi preporučivalo koje mjere treba poduzeti. Odgovornost za izbor mjera, uključujući isključenje iz portfelja, preuzela bi središnja banka Norges Bank, koja upravlja fondom.
Pročitajte još:
Rasprava o tim pravilima traje dulje vrijeme. Financije.hr je u svibnju 2025. izvijestio da je norveško Ministarstvo financija odbilo tadašnji oporbeni prijedlog otvaranja fonda proizvođačima nuklearnog oružja. Ministarstvo je tada isticalo da promjene trebaju počivati na temeljitoj analizi i širokom političkom konsenzusu.
Sadašnji prijedlog upućen je u javno savjetovanje do 15. siječnja 2027. Vlada će nakon razmatranja preporuka i pristiglih komentara iznijeti svoje stajalište parlamentu u proljeće 2027., potvrdilo je norveško Ministarstvo financija.
