Nobel za ekonomiju dodijeljen za doprinos razumijevanju utjecaja novih tehnologija na održivi gospodarski rast

Nobelovu nagradu za ekonomiju u ponedjeljak su osvojili Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt za njihov doprinos razumijevanju utjecaja novih tehnologija na održivi gospodarski rast, objavila je Kraljevska švedska akademija znanosti.

Nagrada vrijedna 11 milijuna švedskih kruna (nešto manje od milijun eura) dodijeljena je u Stockholmu.

Pobjednici predstavljaju različite, ali međusobno dopunjujuće pristupe ekonomiji. Mokyr je ekonomski povjesničar koji je proučavao dugoročne trendove koristeći povijesne izvore, dok su Howitt i Aghion koristili matematiku kako bi objasnili kako funkcionira kreativna destrukcija.

Mokyr je rođen u Nizozemskoj, ima 79 godina i dolazi sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u. Aghion je od njega mlađi 10 godina i zaposlen je na Collège de France i Londonskoj školi ekonomije, dok je Howitt, također 79-godišnjak, profesor na Sveučilištu Brown.

“Ne mogu pronaći riječi kojima bih izrazio kako se osjećam”, rekao je Aghion putem telefona na konferenciji za novinare u Stockholmu i dodao da će novčanu nagradu uložiti u svoj istraživački laboratorij.

Upitan o trenutnim trgovinskim ratovima i protekcionizmu u svijetu, odgovorio je: “Ne pozdravljam protekcionistički pristup u SAD-u. To nije dobro za svjetski rast i inovacije”.

Pobjednicima se priznaje zasluga za bolje objašnjenje i kvantificiranje “kreativne destrukcije”, ključnog pojma u ekonomiji koji se odnosi na proces u kojem korisne inovacije zamjenjuju – i time uništavaju – starije tehnologije i poduzeća.

Taj se koncept obično povezuje s ekonomistom Josephom Schumpeterom, koji ga je razradio u svojoj knjizi iz 1942. “Kapitalizam, socijalizam i demokracija”.

Nobelov odbor pojasnio je da je Mokyr “pokazao da, ako se inovacije trebaju uspješno nadovezivati jedna na drugu u samoodrživom procesu, ne moramo samo znati da nešto funkcionira, već i imati znanstvena objašnjenja zašto”.

Aghion i Howitt, piše CNN, proučavali su mehanizme koji stoje iza održivog gospodarskog rasta, među ostalim i u članku iz 1992. godine u kojem su izradili matematički model kreativne destrukcije.

Ovo priznanje službeno je poznato kao Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u spomen na Alfreda Nobela. Središnja banka utemeljila ju je 1968. godine kao spomen na švedskog poduzetnika i kemičara iz 19. stoljeća koji je izumio dinamit i ustanovio pet Nobelovih nagrada.

Puristi smatraju da ona tehnički nije Nobelova nagrada, ali se uvijek dodjeljuje zajedno s ostalima 10. prosinca, na obljetnicu njegove smrti 1896. godine.