Ekonomsku godinu na izmaku su i globalno i lokalno obilježila geopolitička previranja, uz u Europskoj uniji već neko vrijeme prisutna pitanja poticanja rasta i proizvodnje. Njemačka je tradicionalno funkcionirala kao industrijski i izvozni zamašnjak EU, pa je tako i ove godine jedna od top tema na Starom kontinentu bio oporavak Njemačke i izlazak iz stagnacije, nakon dvije prethodne godine recesije.
Godinu je u Njemačkoj obilježio i dolazak na vlast nove koalicijske vlade novog kancelara Friedricha Merza, koja je odmah najavila u Njemačkoj dosad neviđeno povećanje javne potrošnje i izdvajanja za infrastrukturu i obranu – što je donijelo optimizam ulagača i kompanija, iako se čini da će se efekti takvog poticaja osjetiti puno kasnije, tek u nadolazećim godinama, 2026. i 2027.
Budući da je Njemačka i najveći trgovinski partner hrvatskog gospodarstva, i da se stoga sva zbivanja u toj zemlji konkretno prelijevaju i na Hrvatsku i njena ekonomska kretanja, o godini na izmaku popričali smo s Timom Pleyerom, direktorom Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK).
Osnovana 2003. Komora okuplja preko 350 tvrtki iz njemačkih i hrvatskih poslovnih krugova, i aktivno radi na promicanju njemačko-hrvatske ekonomske suradnje.
Kako biste rezimirali proteklu godinu u radu Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore?
“Proteklu godinu možemo sažeti kao vrlo dinamičnu i snažnu. U članstvo nam se pridružilo više od 40 novih tvrtki, što je jasan pokazatelj povjerenja u naš rad i potrebe za snažnom platformom povezivanja njemačko-hrvatskog gospodarstva. Tijekom godine organizirali smo više od 50 događanja, s velikim interesom sudionika – od stručnih konferencija i poslovnih susreta, do ciljanih networking formata. Paralelno s time, nastavili smo s projektima i poslovnim delegacijama koje članicama donose vrlo konkretan poslovni benefit: ciljano povezivanje s partnerima, ulazak na nova tržišta i razmjenu know-howa.
Posebno bih izdvojio područja u kojima smo aktivni kontinuirano, već godinama, i u kojima se jasno vidi rastući interes tržišta. Vodik, energetska tranzicija i održivost tu su među ključnim temama – ne samo kroz događanja, nego i kroz projekte koji povezuju tvrtke s konkretnim poslovnim prilikama i relevantnim institucijama. Uz to, snažan fokus imali smo i na e-mobilnost te održivo gospodarenje otpadom i recikliranje, što je sve češće dio investicijskih planova kompanija u Hrvatskoj i Njemačkoj. Otvorili smo prostor i za teme umjetne inteligencije i digitalne transformacije, s naglaskom na praktičnu primjenu i regulatorni okvir.
Članovi najviše cijene kvalitetno umrežavanje – jer kroz njih nastaju kontakti koji se pretvaraju u suradnje. Uz to, ove smo godine pokrenuli i nove formate za zaposlenike tvrtki članica na sličnim pozicijama, primjerice susrete za izvršne asistente ili voditelje ljudskih potencijala, kako bismo dodatno ojačali razmjenu iskustava unutar naše zajednice.”
Koji bi bi bili najznačajniji događaji za članice vaše Komore ove godine, i postoje li neki trendovi iz prošlih godina koji su se nastavili i ove godine?
“Jedno od središnjih okupljanja ove godine bio je Njemačko-hrvatski gospodarski forum, na kojem se okupilo više od 200 predstavnika gospodarstva, institucija i obrazovanja. Raspravljalo se o temama koje se u ovom trenutku tiču gotovo svih industrija: otpornost kompanija u nestabilnim okolnostima, ljudi i kompetencije kao ključ transformacije te kako graditi bilateralna partnerstva u kontekstu geopolitičkih izazova.
Naš highlight event je svakako tradicionalna Gala večer njemačko-hrvatskog gospodarstva u Zagrebu, s preko 300 uzvanika. Središnji dio večeri je dodjela Nagrade njemačko-hrvatskog gospodarstva, kojom ističemo projekte i inicijative koji jačaju bilateralne odnose i pokazuju da gospodarska suradnja može imati i jasan društveni učinak. Ovogodišnji pobjednik je Hrvatski Telekom s projektom “Alati za moderno doba”, usmjerenim na edukaciju stručnih suradnika i nastavnika u osnovnim školama diljem Hrvatske kako bi mogli provoditi znanstveno utemeljen program zaštite djece i mladih od rizičnih ponašanja na internetu.
I za kraj, tu je naš projekt “Inženjerka godine” na koji smo iznimno ponosni. Provodimo je u suradnji s tvrtkom Siemens sa ciljem promicanja veće vidljivosti žena u STEM području. Ovogodišnja dobitnica Anja Hula dolazi iz prvog hrvatskog tzv. jednoroga – Infobipa. To je snažan podsjetnik koliko domaća tehnološka scena danas ima ozbiljnu širinu i kvalitetu.”
Koliko ste zadovoljni funkcioniranjem Komore i suradnjom s drugim poslovnim udruženjima i institucijama u Hrvatskoj?
“Zadovoljni smo, prije svega zato što suradnje koje gradimo nisu samo “na papiru,” nego se vide u konkretnim rezultatima: zajedničkim događanjima, projektima, delegacijama i – što je najvažnije – u kontaktima koji članovima otvaraju nove prilike.
Nedavno smo bili suorganizatori Njemačko-hrvatskog gospodarskog dijaloga u Berlinu, koji smo, zajedno s Istočnim odborom njemačkog gospodarstva, DIHK-om i Hrvatskom gospodarskom komorom, organizirali uz potporu veleposlanstva Republike Hrvatske u Berlinu. Događaj je otvorio premijer Andrej Plenković, a fokus je bio jasan: jačanje njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa, investicijske prilike za njemačke tvrtke u Hrvatskoj te suradnja kompanija u strateškim sektorima poput energetike, IT-a, sigurnosti i obrane te pratećih industrija. Uz institucionalni okvir, važan dio programa bila je i panel-rasprava s predstavnicima kompanija, u kojoj se razgovor spustio na operativnu razinu – što industriji konkretno treba i gdje su realne točke suradnje.
U Hrvatskoj jednako tako gradimo partnerstva s relevantnim akterima: surađujemo s Udruženjem stranih ulagača, kao i s drugim bilateralnim komorama i partnerima.”
Postoje li kakve opipljive brojke o investicijama i poslovanju članica Komore u Hrvatskoj ove godine?
“Njemačka je već godinama među vodećim stranim investitorima u Hrvatskoj: stanje njemačkih izravnih ulaganja iznosilo je oko 3,37 milijardi eura u 2023. Ono što je karakteristično za velik dio tih ulaganja jest da su dugoročna – ne svode se samo na kapital, nego uključuju razvoj proizvodnih kapaciteta, dobavnih lanaca, transfer znanja i partnerske modele suradnje.
Dobre brojke potvrđuje i naše Gospodarsko istraživanje koje provodimo već 20 godina zaredom. Jedan od najjačih pokazatelja povjerenja jest podatak da bi 86 posto ispitanih tvrtki ponovno odabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju. Istodobno, istraživanje jasno pokazuje gdje kompanije vide prostor za poboljšanja: administrativna rasterećenja, učinkovitija javna uprava i stabilniji, predvidljiviji zakonodavni okvir. Tvrtkama su, jednostavno, potrebni pouzdani uvjeti za planiranje i transparentni procesi.
Ove godine dodatno smo analizirali i utjecaj globalne geopolitičke situacije. Većina tvrtki smatra da gospodarska situacija u Njemačkoj izravno utječe na njihovo poslovanje – što je i logično s obzirom na snažnu povezanost kroz trgovinu, investicije i dobavne lance. U praksi to znači da se promjene u njemačkoj industriji, potražnji ili investicijskim ciklusima vrlo brzo reflektiraju i na planove tvrtki u Hrvatskoj.”
Pročitajte još:
Kakve su prognoze i očekivanja od poslovanja članica AHK u idućoj 2026. godini?
“Iduća 2026. će i dalje biti godina u kojoj će kompanije paralelno tražiti rast i paziti na rizike. No ono što vidimo iz razgovora s članovima je prilično jasno: interes za Hrvatsku i dalje je snažan, a mnoge tvrtke planiraju nastaviti s ulaganjima, posebno ondje gdje imaju jasne projekte i tržište.
Za nas kao Komoru to znači dvije stvari. Prvo, više ćemo ići prema regiji, jer sve veći broj članova gleda Hrvatsku kao dio šireg tržišta. Drugo, nastavljamo razvijati nove formate i teme: više ciljane razmjene među stručnjacima, radnih formata i susreta koji članovima pomažu da brže dođu do rješenja i partnera. Nastavljamo graditi mostove suradnje između Njemačke i Hrvatske – kroz ljude, ideje i konkretne projekte.”
