Njemački planovi za veliku javnu potrošnju ipak neće donijeti brza rješenja – prvi vidljivi efekti očekuju se tek 2026. i 2027.

Njemački parlament je u petak dao posljednje zeleno svjetlo za veliko zaduživanje koje bi trebalo potaknuti anemično njemačko gospodarstvo i oslabljeni korporativni sektor, no ne i kratkoročno, jer će trebati neko vrijeme da se stvari efekti osjete.

Problemi poput kroničnog manjka radne snage ili brojnih birokratskih procedura potrebnih za pokretanje natječaja usporit će pozitivne efekte povećanja javne potrošnje – kako za kompanije, tako i za ekonomiju u cjelini, koja zadnje dvije godine prolazi kroz razdoblje negativnog rasta.

Iako je normalno da procedure za potrošnju ogromnih javnih sredstava trebaju biti rigorozne, njemački poslovni lideri kažu da će se cijeli proces neminovno odužiti. Fiskalni plan nove njemačke vlade uključuje posebni fond za javna ulaganja u infrastrukturu u iznosu od 500 milijardi eura, kao i uklanjanje većeg dijela troškova za obranu iz inače strogih njemačkih pravila za ograničavanje zaduživanja.

Marc Tenbieg, lider udruge DMB, koja okuplja tisuće malih i srednjih tvrtki – tzv. Mittelstand koji predstavlja kralježnicu njemačke ekonomije – kaže da su zbog birokracije, kompliciranih europskih uvjeta za javne natječaje, te manjka stručnog osoblja, i neki prethodni pokušaji da se javnom potrošnjom nešto napravi bili neučinkoviti. “Nije dovoljno jednostavno ubrizgati više novca u infrastrukturne projekte,” kaže Tenbieg.

Financijska tržišta optimistično su reagirala na te povijesne fiskalne reforme, pa je primjerice njemački indeks blue chip dionica DAX 30 dosegao rekordnu razinu ovog tjedna – a pritom se očekuje da će kompanije iz građevinskog i vojnog sektora imati najviše koristi od ovog paketa zaduživanja. Planovi njemačke vlade također su potaknuli jačanje eura i rast prinosa na državne obveznice u eurozoni, pri čemu je prinos na njemačke 10-godišnje obveznice prošlog tjedna dosegnuo 2,938 posto – najviši još od listopada 2023. godine.

Međutim, ekonomisti kažu kako ambiciozni program fiskalne ekspanzije, kojeg je u petak i službeno odobrio gornji dom njemačkog parlamenta, ipak neće pružiti brza rješenja koja bi se u ekonomiji mogla osjetiti već ove godine. “Opsežniji učinci očekuju se za 2026. i 2027. godinu, kada državna tijela ubrzaju dodjeljivanje poslova, a kompanije budu imale proširene kapacitete poslovanja,” rekao je za Reuters Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist pri Hamburg Commercial Bank.

Iz njemačkog ekonomskog inssituta DIW-a kažu da bi najavljeni infrastrukturni fond mogao povećati gospodarsku proizvodnju za prosječno više od dva postotna boda godišnje u narednih 10 godina. Nakon dogovora nove koalicijske vlade o povećanju javne potrošnje za obranu i infrastrukturu prognozira se rast BDP-a od 2,1 posto 2026. godine – umjesto dosadašnjih 1,1 posto.

Ipak, nedavno su u institutu revidirali i svoju prognozu ekonomskog rasta za ovu godinu, ukazavši da će njemačka ekonomija najvjerojatnije stagnirati zbog slabe potrošnje kućanstava. I to nakon što je u prosincu projiciran slabašni rast od 0,2 posto.

Isto tako i lideri kompanija u proizvodnji, koji se I dalje bore s visokim troškovima rada i energenata, te zbog toga režu radna mjesta, zasad još nemaju razloga za slavlje. “Još je prerano da se takvom viješću doista potaknu odluke o novim ulaganjima,” izjavio je Ulrich Flatken, šef Mecanindus Vogelsanga, kompanije koja proizvodi dijelove za autoindustriju i ima 450 radnika.

“Tek treba vidjeti phoće li stvarno opipljive strukturne reforme također postati dio koalicijskog sporazuma,” kaže Flatken, misleći pritom na pregovore dvije najveće stranke u zemlji, konzervativnog CDU-a i socijaldemokratskog SPD-a, o formiranju koalicijske vlade, nakon izbora u veljači.

Njemačka u posljednje dvije godine zaostaje čak i za drugim europskim gospodarstvima. Jesko von Stechow, iz plinske kompanije Westfalen AG, kaže da je mješavina europske i njemačke regulative “praktički ugušio ekonomiju” i pozvao novo čelništvo zemlje na drastično smanjenje birokracije.

Najave veće javne potrošnje također su udahnule i novi život u neke nekih od najstarijih njemačkih tvrtki , primjerice dionice koncerna ThyssenKrupp su u mjesec dana udvostručile vrijednost. Međutim, dok je ogranak za proizvodnju čelika – drugi po veličini u Europi – pozdravio najavljene mjere poticaja, uprava kaže da se i dalje drži ranijih planova za smanjenje kapaciteta i gašenje radnih mjesta. Siemens je u utorak priopćio planove za rezanje 5.600 radnih mjesta u svojem digitalnom poslovanju.

Očekuje se da će do 20235. godine oko 340.000 znanstvenika iz STEM sektora – znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike – napustiti tržište rada, čime će se dodatno pogoršati trenutna nestašica radne snage, koja trenutno iznosi oko 130.000 nepopunjenih radnih mjesta u inženjerskim i informatičkim strukama.

Potrebno nam je više inženjerskih kapaciteta za provedbu ogromnog paketa ulaganja, kroz konkretne projekte koji će trajati i po nekoliko godina,” izjavio je za Reutersu Adrian Willig, direktor udruge njemačkih inženjera VDI.

No, ima i nekih koji čak upozoravaju na potencijalno pregrijavanje njemačke ekonomije ako ne dođe i do proširenja proizvodnih kapaciteta. “U suprotnom, postoji rizik da ogromna potražnja za sredstvima iz tih investicijskih mjera dovede do naglog povećanja inflacije,” kaže Robert Grundke, viši ekonomist OECD-a.