Male i srednje velike kompanije u Njemačkoj mogle bi puno više investirati, no često oklijevaju jer još uvijek nema vladinih reformi za jačanje zemlje kao poslovne lokacije, rekao je u četvrtak predsjednik udruge njemačkih štedionica DSGV.
Njemački kancelar Friedrich Merz stupio je na dužnost u svibnju, uz obećanja o oživljavanju stabilnog rasta, nakon već dvije godine gospodarskog pada i smanjenja njemačkog BDP-a. Iako je svima bilo jasno da će trebati neko vrijeme da Merzov najavljeni rast javne potrošnje dođe do gospodarstva i dovede do opipljivih efekata, u proteklim mjesecima sve više se javljaju mišljenja da su obećane reforme puno sporije i manjeg opsega nego što se prvotno očekivalo.
“Mittelstand ima solidne fundamente, razumno veliku bazu kapitala – i samim tim sposobnost ulaganja,” rekao je predsjednik DSGV-a Ulrich Reuter u razgovoru za Reuters na marginama sastanka Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) u Washingtonu. Njemačka mala i srednja poduzeća, koje kolektivno nazivaju Mittelstand, predstavljaju okosnicu njemačke ekonomije. Reuter je dodao da nije problem ni u nedovoljnoj likvidnosti.
“U apsolutnim brojkama, u prvih šest mjeseci godine štedionice su odobrile sve kredite koji su bili dostupni u posebnom fondu za modernizaciju infrastrukture koliko je proporcionalno sektoru bilo određeno za cijelu godinu,” kazao je Reuter, govoreći o državnom fondu od 500 milijardi eura.
Iako je došlo do povećanja kreditiranja za 16 posto na godišnjoj razini, novac su male i srednje velike tvrtke koristile uglavnom za refinanciranje starijih ulaganja. “Kompanije rade samo ono što im je apsolutno potrebno. Nema ulaganja orijentiranih na budućnost,” rekao je Reuter i dodaje da “jesen reformi” koje je najavljivao Merz još uvijek nije stigla,
“Pristup je dobar, ali potrebno je puno više,” kazao je Reuter. “Uzmimo na primjer mirovinski sustav – ako se želi održati ista razina mirovina, a doprinosi se ne povećavaju, onda ljudi moraju raditi sve više i sve dulje. To je čista matematika.”
Njemačka koalicijska vlada u srijedu se složila oko nacrta novog zakona o poticanju rada umirovljenika, koji će im omogućiti da zarađuju do 2.000 eura mjesečno bez plaćanja dodatnih poreza. Ipak, povišenje starosne dobi za odlazak u mirovinu nije dio koalicijskog sporazuma vlade.
Za održiv gospodarski oporavak potrebno je puno više privatnih ulaganja, navodi Reuter. “U tom smislu kočnice koje zadržavaju Mittelstand trebaju se otpustiti.”
U srijedu je Reuters izvijestio i da Merzova vlada razmišlja o mjerama deregulacije bankarskog sektora. Njemačka financijska industrija godinama se žali na regulatorna opterećenja, i tome pripisuje gubitak tržišnog udjela u bankarskom sektoru izvan Europe.
Dobar dio regulative financijskog sektora propisano je na razini Europske unije, a trenutno se vode rasprave treba li i EU po uzoru na američku vladu ukinuti neke propise uvedene nakon globalne krize iz 2008.
Merz, koji je nekad radio kao predsjednik američkog investicijskog fonda BlackRock u Njemačkoj, u nedavnom govoru je priznao da su zaštitne mjere koje su uvedene za smanjenje rizičnosti bankarskog poslovanja ojačale financijsku stabilnost – no da su istovremeno imale negativne posljedice za rast njemačkog gospodarstva.
Pročitajte još:
Njemačke banke nadaju se da će ministri financija EU tražiti od Komisije da preispita konkurentnost europskog financijskog sektora u odnosu na ne-europske banke, i predstavi konkretne prijedloge za reforme regulative. Njemačka je jedina zemlja iz skupine G7 vodećih ekonomija na svijetu koja je u posljednje dvije godine imala pad, a predviđa se da će ove godine ostvariti tek marginalni rast.
Dok bankarski sektor traži reforme i popuštanje pravila, iz Europske središnje banke (ESB) stižu upozorenja da bi ublažavanje pravila povećalo nesigurnost. Isabel Schnabel, članica odbora ESB-a, izjasnila se protiv ublažavanja regulative, upozorivši da bi takva “utrka do dna” mogla potaknuti nestabilnost i potencijalno zasijati sjeme neke buduće krize.
Jedan odgovor
Naravno da treba…