Njemačka, Nizozemska i Austrija pod upozorenjem EK zbog proračunske potrošnje

Europska komisija je izdvojila Nizozemsku, Austriju i Njemačku zbog njihove visoke potrošnje u proračunima, primjenjujući tako nova fiskalna pravila protiv najzagriženijih pristaša štednje u bloku. Proračunski planovi Italije, Francuske i Grčke – koje su se prije smatrale među najrastrošnijima u bloku – dobili su zeleno svjetlo iz Bruxellesa u sklopu godišnjeg procesa ocjenjivanja nacionalnih proračuna.

Prema ovim pravilima, Komisija mora procijeniti ne samo proračune zemalja za iduću godinu već i vjerodostojnu dugoročnu stazu za smanjenje deficita. Također provjerava zadovoljavaju li zemlje uvjete iz Ugovora o EU-u, koji nalažu da deficit mora ostati ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Vijest dolazi dok se francuska vlada suočava s izazovnim proračunom koji uključuje povećanje poreza, navodi Euronews, a Njemačka se priprema za nacionalne izbore u kojima bi ekonomski problemi mogli biti u središtu pažnje.

Pandemija i naknadna energetska kriza dovele su do toga da je EU uglavnom zanemario fiskalna pravila. Kada su pravila ponovno pisana za razdoblje nakon pandemije, sjeverne članice EU bile su najstroži pregovarači.

Njemački ministar financija Christian Lindner pozvao je tada na „automatska pravila“ s „numeričkim pokazateljima“ kako bi se osigurala usklađenost s normama koje se često zanemaruju u praksi. No sada se i Njemačka našla među zemljama za koje je ocijenjeno da nisu u potpunosti usklađene s ograničenjima potrošnje, a zemlja čak nije predala ni srednjoročni plan u skladu s rokovima Bruxellesa.

„Njemačka nema rezultate jer imamo podijeljenu vladu. Sada vidimo da imamo probleme s inovacijama, probleme s ulaganjima, i to je razlog zašto Njemačka ulazi u ekonomsku krizu“, izjavio je Stefan Berger, zastupnik Europskog parlamenta iz oporbene stranke CDU.

Austrija, Belgija, Bugarska i Litva također su među zemljama koje još nisu dostavile svoje fiskalne planove, zbog izbora ili pregovora o koalicijama.

„U slučaju Austrije, deficit je trenutno projiciran da će ostati iznad tri posto u nadolazećim godinama. Komisija će razmotriti prijedlog za otvaranje postupka prekomjernog deficita“, izjavio je Valdis Dombrovskis izvršni potpredsjednik za gospodarstvo Europske Komisije novinarima u utorak. Dodao je i da će Austrija biti pod dodatnim nadzorom Bruxellesa, zajedno s Belgijom, Francuskom i Italijom, koje su već ranije bile označene zbog visokog duga.

Nizozemska zakazala, Hrvatskoj prolazna ocjena

Nizozemska, koja je u srpnju pod vodstvom koalicije predvođene krajnje desnom Slobodarskom strankom Geerta Wildersa, jedina je od 21 zemlje kojoj je dodijeljena negativna ocjena za srednjoročne planove. Europska komisija predviđa da će se nizozemski deficit povećati s 0,2 posto ove godine na 2,4 posto do 2026., djelomično zbog smanjenja poreza na dohodak i povećanja javnih ulaganja.

U razgovorima s dužnosnicima EU, nizozemske vlasti „naznačile su da odustaju od prava na podnošenje revidiranog plana“, umjesto toga prihvaćajući alternativne brojke Komisije koje pretpostavljaju niži rast, rekao je Dombrovskis.

Ostalim zemljama dano je dodatno vrijeme – sedam godina umjesto četiri – da stave deficit pod kontrolu. To uključuje Francusku, gdje pregovori o godišnjem proračunu prijete rušenjem manjinske vlade koju vodi Michel Barnier.

Čelnica krajnje desnice, Marine Le Pen, najavila je da će glasovati za nepovjerenje Barnieru ako ne dobije ustupke na polju poreza na struju i razine mirovina.

Francuska socijalistička zastupnica u Europskom parlamentu, Claire Fita, izjavila je da je fokus na uravnoteženje proračuna pogrešan.

„Potrebno je zaštititi vještine, radna mjesta i razvoj koji su nam potrebni na europskom kontinentu. Ako [Francuska] traži štednju, kako se čini, to je pogreška“, rekla je Fita.

Podsjećamo, Europska komisija je pozitivno ocijenila hrvatski Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025.-2028. (NSFSP) i nacrt proračunskog plana za 2025. godinu. Komisija je na svojoj zadnjoj sjednici u ovom mandatu objavila u okviru jesenskog paketa europskog semestra svoje ocjene srednjoročnih fiskalnih i strukturnih planova država članica.

Po pravilima novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU, koji je stupio na snagu 30. travnja ove godine, države članice dužne su dostaviti Komisiji svoje nacrte proračunskih planova za sljedeću godinu te srednjoročne fiskalne i strukturne planove