Njemačka industrijska proizvodnja je u svibnju porasla iznad očekivanja zahvaljujući automobilskoj industriji te proizvodnji energije, pokazuju podaci saveznog statističkog zavoda.
Istodobno, njemačka vlada traži načine za subvencioniranje u iznosu od više milijardi eura kojima bi pomogla energetski intenzivnim industrijskim sektorima.
Industrijska proizvodnja porasla je na mjesečnoj razini u svibnju 1,2 posto, dok su analitičari očekivali da ostane nepromijenjena u odnosu na travanj.
Svibanjski rast može značiti da je industrija na putu oporavka, smatra glavni ekonomist u Hamburg Commercial Bank Cyrus de la Rubia.
Ipak, na kraći rok, negativni rizici prevladavaju zbog trgovinskih napetosti na globalnoj sceni, jakog eura te suhog i vrućeg ljeta zbog kojeg je razina vode u njemačkim rijekama vrlo niska što ugrožava plovnost.
Industrijska proizvodnja u travnju i svibnju je bila nešto iznad prosjeka u prvom tromjesečju što daje nadu da je industrija načinila zaokret, ustvrdio je i viši ekonomist Commerzbanka Ralph Solveen.
Po njegovim riječima, teško se može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju, no u idućima to može biti slučaj zahvaljujući i političkom zaokretu koji daje poticaj ekonomiji nakon dvije godine kontrakcije.
U svibnju je na mjesečnoj razini najveći doprinos većoj industrijskoj proizvodnji dala automobilska industrija koja je imala mjesečni rast od 4,9 posto, proizvodnja energije s rastom od 10,8 posto te farmaceutska industrija s rastom od 10 posto gdje dio zasluga ide pojačanoj prodaji u SAD-u prije stupanja na snagu novih carina.
Ono što trenutačno zabrinjava, uz jak euro, je i činjenica da industrijske narudžbe još uvijek ostaju slabe.
Kako bi potaknula konkurentnost teške industrije vlada kancelara Friedricha Merza razmatra izdvajanje novaca sa ciljem smanjenja troškova električne energije, no ta je ideja sada pod znakom pitanja nakon neispunjavanja obećanja o smanjenju poreza na električnu energiju za kućanstva uslijed proračunskih ograničenja.
Financijske teme su izazvale prve značajnije napetosti u vladajućoj koaliciji između Merzovih Kršćanskih demokrata, sestrinske bavarske stranke CSU te Socijaldemokrata (SPD).
Čelnik CSU-a Markus Soeder je protekloga tjedna kritizirao ministra financija Larsa Klingbeila iz SPD-a zbog toga što nije predvidio u proračunu smanjenje energetskog poreza kućanstvima što bi koštalo 5,4 milijarde eura.
Ministrica gospodarstva Katherina Reiche želi povećati broj njemačkih tvrtki koje bi dobivale subvencije za cijenu struje s 350 na 2.200, piše Financial Times.
Tom bi se mjerom financirala oko polovica iznosa računa na razdoblje od tri godine i, prema prvim procjenama, sve bi koštalo četiri milijarde eura.
Reiche je zatražila od Bruxellesa da dopusti veću državnu pomoć za njemačku tešku industriju uz argument da bi to pozitivno pridonijelo čitavom gospodarstvu eurozone. Riječ je ponajprije o kemijskoj industriji, proizvodnji stakla te plastike.
Europska komisija je u lipnju objavila da će dopustiti subvencije od 50 posto na energetske troškove industrije kako bi se time ubrzala dekarbonizacija.
Pročitajte još:
No, planovi potrošnje Merzove vlade sada su naletjeli na novi mogući problem, a to je kršenje fiskalnih pravila Europske unije (EU).
Nakon što je dugo vremena Njemačka bila čuvar fiskalne discipline u EU, sada se proračunski deficit ove godine predviđa na 82 milijarde eura naspram 33 milijarde prošle godine, a do 2029. bi narastao na 126 milijardi eura. Podsjetimo, njemačka vlada je najavila velike investicije u obrambenom sektoru te za jačanje infrastrukture.
.
