Kako geopolitička nestabilnost i neizvjesnost raste i predsjednik SAD-a Donald Trump neprestano napada američku središnju banku Fed, u Europi i poglavito Njemačkoj i Italiji jača rasprava o tome kako bi iz SAD-a trebalo vratiti barem dio od više od 245 milijardi dolara vrijednih rezervi u zlatu koje u New Yorku u saveznim rezervama na Manhattanu drže te dvije velike članice Europske unije.
Nakon SAD-a Njemačka i Italija su na drugom i trećem mjestu po količini rezervi koje drže u zlatu.
Njemačka ima 3.352 tona zlata, a Italija 2.452 i svaka od njih drži više od trećine tih količina u SAD-u.
U Njemačkoj ideja o vraćanju zlata dobiva potporu na obje strane političkog spektra.
“Moramo se pozabaviti pitanjem je li držanje zlata u inozemstvu postalo sigurnije i stabilnije u zadnjem desetljeću”, poručuje ugledni bivši parlamentarni zastupnik i član konzervativne bavarske Kršćansko-socijalne unije Peter Gauweiler. Dodaje da je odgovor na to sam po sebi očit budući da su geopolitički rizici svijet učinili nesigurnijim.
Europska udruga poreznih obveznika poslala je pisma ministarstvima financija i središnjih banaka obje zemlje tražeći da razmotre oslanjanje na Fed kao čuvara zlata.
“Vrlo smo zabrinuti Trumpovim miješanjem u neovisnost Feda. Naša je preporuka da se zlato vrati u Europu kako bi europske središnje banke mogle imati neograničeni nadzor nad njime u svakom trenutku”, izjavio je predsjednik te udruge Michael Jäger za Financial Times.
Udruga se, inače, bavi zagovaranjem učinkovitijih javnih uprava i borbom za smanjivanje poreznog opterećenja građana.
Uoči puta talijanske premijerke Giorgie Meloni u posjet SAD-u ovog proljeća, ekonomski komentator Enrico Grazzini je ustvrdio da je vrlo opasno za nacionalne interese ostaviti 43 posto talijanskih zlatnih rezervi u SAD-u u vrijeme nepouzdane Trumpove administracije.
Oslanjanje na SAD u čuvanju rezervi zlata potječe još iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata, a djelomično se to doživljavalo i kao njegova zaštita u slučaju rata sa Sovjetskim Savezom.
Francuska je pod predsjednikom Charlesom De Gaulleom još sredinom 1960-tih većinu zlata vratila u domovinu.
Bundesbank je 2013. odlučio da će držati pola rezervi u Njemačkoj, pa je iz Pariza i New Yorka vratio 674 tone u Frankfurt u operaciji koju su pratile visoke sigurnosne mjere i koja je koštala sedam milijuna eura. Trenutačno se 37 posto zlatnih rezervi Bundesbanka nalazi u New Yorku.
“Kada smo započeli kampanju (2010. godine), optuživali su nas za teoriju urote”, kazao je stručnjak za dragocjene metale Peter Boehringer koji je sada zastupnik u parlamentu krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku.
Po njegovim riječima, argumenti za povratak zlata idu dalje od sadašnje američke administracije.
“Zlato je imovine posljednjeg utočišta za središnje banke i treba biti pohranjeno bez postojanja rizika od treće strane. U vrijeme turbulencija ono što je bitno nije samo zakonitost vlasništva već fizička kontrola”, poručio je.
Melonijeva stranka Braća Italije još je 2019. godine, dok je bila u oporbi, zagovarala povratak zlatnih rezervi, no otkako je postala premijerka krajem 2022. nije se doticala teme.
Pročitajte još:
Bundesbank je izjavio za Financial Times da redovito procjenjuje situaciju oko čuvanja zlatnih rezervi te da fokus nije samo na sigurnosti već i na likvidnosti, odnosno potrebi da se zlato može u slučaju potrebe prodati ili zamijeniti za stranu valutu. Pritom napominju kako ne sumnjaju da je Fed pouzdan partner za čuvanje zlatnih rezervi.
Vodećih 10 zemalja u svijetu po količinama zlatnih rezervi su SAD, Njemačka, Italija, Francuska, Rusija, Kina, Švicarska, Indija, Japan i Nizozemska.
