Vjetar jače puše na većoj visini i to je podloga za inovaciju koju pokušava provesti Njemačka, a to je izgraditi vjetroturbine goleme visine koje će omogućiti proizvodnju dvostruko više energije od uobičajenih.
Izgradnja najveće vjetroturbine na svijetu upravo je u tijeku u gradiću Schipkau u regiji Brandenburg koja je nekad bila poznata po ugljenokopima.
Njemački ministar okoliša Carsten Schneider kaže da Njemačka čini napore kako bi bila što manje ovisna o nafti i plinu iz drugih dijelova svijeta.
Kada bude završena turbina će biti visoka 360 metara što je otprilike visina zgrade sa 100 katova. Time će postati druga najveća građevina u Njemačkoj nakon berlinskog televizijskog tornja koji mjeri 368 metara.
Pa koja je prednost tako visoke turbine? Iznad 300 metara visine vjetar puše jače i stabilnije što stvara uvjete za proizvodnju više energije. Za gradnju se ne mogu koristiti obične dizalice već teleskopska naprava koja će turbinu postaviti na konačnu visinu nakon što početno dosegne 150 metara.
“Sigurnost i kvaliteta su apsolutni prioritet u ovom globalno jedinstvenom projektu”, kaže za Euronews glavni izvršni direktor građevinske tvrtke GICON Jochen Grossmann.
Ako sve bude išlo po planu vjetrenjača div bi trebala biti povezana s elektroenergetskom mrežom na kraju ove godine. Procjene su da bi godišnja proizvodnja struje mogla iznositi 30-33 gigavat-sati, a cijena bi bila manja od pet centi po kilovat-satu. Turbina bi strujom opskrbljivala oko 7.500 četveročlanih kućanstava.
GICON na toj novoj tehnologiji radi od 2010. godine želeći potvrditi pretpostavku da se s višim turbinama zbog jačeg i stabilnog vjetra može dobivati više energije.
Na dugi rok lokacija kod Schipkaua treba postati hibridni energetski park s vjetroelektranama na dvije razine i solarnom elektranom na zemlji.
No, izgradnja velikih vjetroturbina ponovno dovodi u prvi plan poznati problem, a to je zastarjelost prijenosne mreže. Ako se, naime, bude proizvodilo više energije no što mreža može prenijeti prema jugu zemlje gdje je potrošnja struje velika, morat će se isključivati rad turbina i onda se opet nije ostvario željeni cilj.
Pročitajte još:
Zbog tog problema u 2023. godini je izgubljeno 9,3 teravat-sati struje iz energije vjetra, a troškovi zagušenja mreže bili su gotovo tri milijarde eura.
Na kraju prošle godine u Europi je bilo instalirano 304 gigavata (GW) u vjetroelektranama što uključuje i kopnene i pučinske elektrane. Njemačka ima od toga 77,7 GW kapaciteta, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska s nešto više od 31 GW.
