Njemačka gospodarska komora predviđa ekonomsku stagnaciju ove godine i skroman rast u 2026.

Njemačko gospodarstvo bi ove godine moglo stagnirati, nakon dvije godine kontrakcije, dok bi tek 2026. moglo rasti za 0,7 posto, priopćila je u četvrtak njemačka gospodarska komora DIHK. Projekcije DIHK-a su nešto pesimističnije u odnosu na projekcije vlade u Berlinu, koja ove godine još uvijek predviđa rast od 0,2 posto ove godine i 1,3 posto sljedeće.

Njemački kancelar Friedrich Merz stupio je na dužnost u svibnju, obećavši pokretanje rasta tog najvećeg europskog gospodarstva koje se još uvijek bori s visokim troškovima energije, slabljenjem globalne potražnje za njenim proizvodima, trgovinskim previranjima, i sve većom konkurencijom iz Kine.

Međutim, do prekretnice kojoj su se svi nadali ipak nije došlo, a njemačko gospodarstvo i dalje stagnira, kaže DIHK. “Situacija se nije poboljšala preko ljetnih mjeseci. Upravo suprotno, raspoloženje se opet malo pogoršalo,” rekla je direktorica DIHK-a Helena Melnikov na predstavljanju njihovih ekonomskih prognoza u Berlinu.

Tek 15 posto njemačkih tvrtki očekuje poboljšanje gospodarske situacije u narednih 12 mjeseci, a oko četvrtina ih kaže da očekuje novo pogoršanje, vidi se iz rezultata njihove ankete na uzorku od 23.000 kompanija. “Vlada je identificirala prave probleme – ali još uvijek nema potrebnih rješenja za borbu s njima,” rekla je Melnikov. Njemačke kompanije su zvog okolnosti i postale sve opreznije  tek petina ih ima planove za povećanje ulaganja, dok trećina planira smanjenje investicija.

“Pet godina od početka pandemije korporativna ulaganja još uvijek su oko 10 posto ispod razine na kojima su bila prije krize. Budući da 85 posto svih investicija u Njemačkoj dolazi iz privatnog sektora, to signal za uzbunu.”

Tržište rada se također pogoršava – svako četvrto poduzeće planira rezanje radnih mjesta, a samo njih 11 posto planira širenje i nova zapošljavanja. Rekordnih 56 posto kompanija iz ankete izdvojilo je trošak radne snage kao jednog od najvećih poslovnih rizika. “Rast socijalnih doprinosa na plaće, i nedavno povećanje minimalne plaće imaju zamjetan utjecaj na gospodarstvo, posebice u radno intenzivnim sektorima kao što je primjerice ugostiteljstvo,” kaže Melnikov.

Oko 58 posto anketiranih kompanija kaže da je slaba domaća potražnja značajno opterećenje za poslovanje, a njih 57 posto kaže da i domaća ekonomska politika za njih predstavlja poslovni rizik.

U četvrtak su stigle i najnovije brojke o industrijskoj proizvodnji za rujan, iz kojih se vidi da je ostvaren mlitav rast od 1,3 posto u odnosu na kolovoz, ispod očekivanja. Iako su rast zabilježile industrije automobila i elektronike, došlo je do pada u strojarskim sektorima, priopćio je ured za statistiku.

Radi se o manje od polovice brojke 3,0 koju su prognozirali analitičari u anketi Reutersa. Slabašan rezultat je naveo ministarstvo gospodarstva na priopćenje u kojem kažu da zasad nema znakova značajnijeg oporavka.

U priopćenju se kaže da je “trend rasta slab” i za primjer se ukazuje na energetski intenzivne sektore poput kemijske industrije, stakla i papira, koji su svi u rujnu stagnirali ili su imali pad proizvodnje.

Depresivna ekonomska slika upotpunjena je novim podacima o narudžbama njemačke industrije, koje su u rujnu rasle za 1,1 posto na mjesečnoj bazi – no kad se gleda cijeli kavrtalni rezultat za razdoblje od srpnja do rujna zapravo su pale za 3,0 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.

Vlada pokušava potaknuti rast većim izdvajanjima za infrastrukturu, smanjenjem poreznog opterećenja, rezanjem birokracije, i snižavanjem cijene struje za kompanije. No sve te mjere se gledaju kao potezi koji će dugoročno donijeti korist, dok kratkoročno još uvijek prevladava zabrinutost oko carinskih ratova i atmosfere u globalnoj trgovini.