Niže cijene nafte zbog Trumpovih carina i jak rubalj zadaju glavobolju Kremlju

Moskva je početkom ovoga tjedna poručila da će učiniti sve što je potrebno kako bi se kao drugi najveći svjetski izvoznik sirove nafte zaštitila od “globalne ekonomske oluje”.

Poruka iz Rusije ne iznenađuje nakon što je cijena nafte zadnjih dana još jedna žrtva, osim burzi, poteza koje je povukao američki predsjednik Donald Trump pokrenuvši carinama trgovinske i tržišne napetosti diljem svijeta.

Cijena izvedenica Brenta je pala 15 posto u zadnjih nekoliko dana, a niže cijene nafte predstavljaju izravnu prijetnju za Rusiju koja troši goleme količine novca na rat u Ukrajini koji je najskuplja vojna operacija te zemlje još od doba Sovjetskog Saveza i desetogodišnjeg rata u Afganistanu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija pozorno prati kretanje cijena nafte budući da je ta stavka ključna za ruski proračun.

“Vrlo pomno slijedimo situaciju koja je trenutačno iznimno turbulentna, napeta i nabijena emocijama. Činimo i činit ćemo sve što je potrebno kako bi minimizirali posljedice međunarodne gospodarske oluje na naše gospodarstvo”, kazao je novinarima Peskov.

Cijena ruske nafte Ural pala je na 53 dolara za barel što je daleko ispod prosječne cijene od 69,7 dolara po barelu koliko je Kremlj predvidio za proračunske prihode u 2025. godini.

Prodaja nafte i plina osigurava trećinu prihoda ruskog saveznog proračuna, a ove godine potrošnja za obranu je u Rusiji povećana za 25 posto.

Zapravo, ruska nafta i plin su bili snaga i slabost, odnosno blagoslov i prokletstvo, otkako su još u sovjetsko doba otkrivena velika nalazišta na najvećem svjetskom bazenu nafte i plina u zapadnom Sibiru, podsjeća Reuters.

Kad su cijene nafte visoke, sibirsko bogatstvo štiti ekonomiju i povećava državnu potrošnju. No, kad su cijene niske to može proizvesti ozbiljne potrese u gospodarstvu, a slično se dogodilo i u doba raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990-ih.

Ruska središnja banka je upozorila početkom ovoga mjeseca na moguće dulje trajanje niže cijene nafte.

“Niže cijene nafte zbog slabije globalne potražnje te jačanje rublja mogu predstavljati ozbiljan rizik za prihode proračuna i otežati plan o nultom strukturnom primarnom deficitu ove godine”, navela je središnja banka.

Osim cijene nafte proračunska pretpostavka za ovu godinu je i da će tečaj biti na 96,5 rubalja za dolar, no ruska je valuta ojačala ove godine na 86,30 rubalja za dolar.

Inače, Saudijska Arabija i Rusija su dva najveća svjetska izvoznika nafte.

U ožujku su, prema navodima ruskog ministarstva financija, proračunski prihodi od nafte i plina pali za 17 posto na godišnjoj razini na 1.08 bilijuna rubalja ili 12,8 milijardi dolara. Drugim riječima, prikupljeno je oko 2,7 milijardi dolara manje no u ožujku 2024.

Za cijeli prvi kvartal prihodi od nafte i plina su pali 10 posto na godišnjoj razini i iznosili su 31,4 milijarde dolara.

“Situacija je osjetljiva. To je značajan gubitak koji će morati biti nadoknađen dodatnim zaduživanjem ili povlačenjem novaca iz nacionalnog investicijskog fonda koji je već i tako dosta iscrpljen”, kazala je za The Moscow Times Sofija Donets iz ruske banke T-Bank.

Ona procjenjuje da bi za cijelu godinu prihodi od nafte i plina mogli biti 18 posto niži od planiranih.

“Jaki rubalj je radost za ruske potrošače i glavobolja za budžet. Dobivamo prihode od plina i nafte u stranoj valuti. Što je rubalj snažniji, izvoznici u konačnici dobivaju manje rubalja”, rekao je investicijski bankar Evgenij Kogan.

Opcija je da vlada devalvira rubalj. Donets smatra da bi do kraja godine tečaj mogao skliznuti na oko 100 rubalja za dolar.

Prihodi od prodaje energenata ostaju glavni izvor ruskog vojnog pohoda u Ukrajini bez obzira na zapadne sankcije i ograničenja cijene za rusku naftu kako bi se limitirali prihodi Kremlja od njezina izvoza.