Nikad skuplji Uskrs: za hranu izdvojit ćemo od 130 do 480 eura, ovisno o mogućnostima

Inflacija ne jenjava, pa će ove godine za pripremanje uskrsnog slavlja biti potrebno izdvojiti i više nego lani izračunali su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS): od 130 do 480 eura ovisno o mogućnostima.

Bogatija košarica ove godine iznosi 486 eura, dok je lani bila 435 eura. Srednja košarica iznosi 282 eura, a lani je bila 256 eura, dok skromna košarica iznosi 129 eura, a lani je iznosila sedam eura manje. Bogatija košarica ove godine skuplja za 11,7 posto, srednja za 10 posto, a skromna za 5,09 posto.

Nezavisni hrvatski sindikati sadržaj blagdanskog stola prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, a potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatiju, kako bi prikazali razlike u mogućnostima uz uvažavanje potrebe građana da imaju primjeren blagdanski stol, u skladu s tradicijom, koji se ipak razlikuje od onog uobičajenog, koji imaju tijekom godine.

Pritom iz NHS-a ističu kako je ove godine većina proizvoda iz Uskrsne potrošačke košarice bila obuhvaćena akcijskim ponudama, sniženjima koja su u nekim slučajevima dosezala i do 60 posto. Unatoč tomu, ukupna vrijednost blagdanske košarice i dalje je viša nego prethodne godine, što jasno pokazuje da su i proizvodi na popustu skuplji nego lani, pojašnjavaju iz sindikata koji svake godine izračunava koliko će se izdvojiti za potrošačku košaricu za Božić i Uskrs.

Dodaju da i ovaj izračun potvrđuje kontinuitet rasta cijena hrane, a pritom se stvara dojam da popusti više ne predstavljaju stvarnu uštedu, već samo ublažavaju osjećaj poskupljenja.

Prema posljednjim podatcima godišnja stopa inflacije u veljači 2026. godine iznosila je 3,8 posto, dok su cijene hrane rasle za 2,9 posto na godišnjoj razini. Iako je rast cijena hrane u odnosu na ukupnu inflaciju bio sporiji, u NHS-u smatraju da te podatke treba tumačiti cjelovito kako se ne bi stekao dojam da je došlo do ublažavanja inflatornih pritisaka. Razina cijena hrane već se nalazi na visokoj osnovici, a kategorija hrane i dalje predstavlja najveću pojedinačnu stavku u strukturi potrošnje kućanstava.

Udio troška hrane u prosječnom raspoloživom dohotku kućanstva iznosi 27 posto, dok kod kućanstava s nižim raspoloživim dohotkom udio troška hrane doseže i do 50 posto. Najveće opterećenje snose građani s nižim primanjima, kod kojih čak i umjeren rast cijena hrane uzrokuje pad stvarne kupovne moći. Unatoč statističkom usporavanju inflacije, kvaliteta života dijela stanovništva ne bilježi očekivani oporavak, već ostaje pod izraženim pritiskom.

Istraživanjem cijena na terenu zapaženo je kako i dalje postoje velike razlike u cijenama istih namirnica, ovisno o lokaciji, kako na tržnicama, tako i u trgovačkim lancima. Takve okolnosti zahtijevaju dodatne napore građana koji žele usporediti cijene, obići više prodajnih mjesta i ostvariti uštedu, a pritom kupiti sve što im je potrebno i to u barem zadovoljavajućoj kvaliteti.

Osobito su izražene razlike u cijenama voća i povrća, svježeg mesa, mesnih proizvoda, svježe ribe, jaja i pekarsko slastičarskih proizvodi. Čak i na istoj lokaciji cijene mogu varirati i do 100 posto, najčešće zbog razlike u kvaliteti i podrijetlu proizvoda.

Dodatno opterećenje predstavlja izrazita zastupljenost uvoznih proizvoda čija tržišna cijena ne odgovara njezinoj stvarnoj vrijednosti, pojašnjavaju. Pregledom sastava i kvalitete takvih proizvoda, vidljivo je da su prodajne cijene neopravdano visoke u odnosu na ponuđenu kvalitetu proizvoda. Navedeni podatci potvrđuju da se građani suočavaju s dvostrukim negativnim kretanjima kao što je stalni rast troškova osnovnih namirnica sa istodobnim padom kvalitete dostupnih proizvoda.

“Značajnije uštede u potrošačkoj košarici moguće su isključivo uz velik trud, pažljivo planiranje i obilazak više lokacija, što za mnoge građane, osobito zaposlene obitelji te one s djecom ili starijim članovima, nije izvedivo. Čak i kad pronađu najpovoljnije proizvode, često ostaje pitanje njihove kvalitete, što dodatno otežava ionako složene svakodnevne odluke o kupnji hrane“, istaknula je Izabela Delfa Mišić, gospodarska savjetnica NHS-a.

Sadržaj blagdanskih košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića, ali i po kvaliteti i podrijetlu.

U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, teletina, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.

Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine, u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš.

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i razna pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana i vrlo skromnom piću. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje kvalitete te uključuje i dio proizvoda s proširenog popisa proizvoda kojima su cijene ograničene.

Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te je pri obradi korištena prosječna cijena za proizvode različitih i istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama, a kada se jednaka cijena ponovila na više mjesta, što je često bio slučaj u velikim trgovačkim lancima, kao najpogodniji pokazatelj korišten je mod tj. najčešća cijena.

U iznose košarica nisu uračunati darovi za Uskrs, koji su tradicionalno skromniji nego za Božić, a nisu uračunati niti razni turistički aranžmani u zemlji i inozemstvu.

“Mnogi građani ne samo da za blagdane neće moći nigdje putovati niti posebno darivati svoje najbliže, nego si, nažalost, neće moći priuštiti niti onu najskromniju blagdansku košaricu. Naravno, postoje i oni imućniji građani, koji će si, za razliku od većine, priuštiti skuplju trpezu za blagdane u odnosu čak i na našu bogatiju košaricu, uskrsne turističke aranžmane, čak i vrlo skupe, egzotične, kao što će si priuštiti i skupim darovima darivati svoje najbliže”, zaključuju u NHS-u.