Nepredvidivost i promjenjivost regulative, uz sporost procedura za davanje dozvola, najviše muči ulagače u obnovljive izvore energije (OIE) u Hrvatskoj, a kada se tome još pridoda da je polovica hrvatske elektroenergetske mreže zastarjela postaje potpuno jasno zbog čega napredak u razvoju pogona za proizvodnju električne energije na obnovljive izvore već godinama kaska za mnogim drugim zemljama u Europskoj uniji.
Na konferenciji Dani OIE u Podstrani kod Splita, najvećem godišnjem skupu dionika u sektoru obnovljivih izvora u Hrvatskoj, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić je istaknuo da je 50 posto hrvatske elektroenergetske mreže prošlo životni vijek i da bi bila potrebna značajna ulaganja čak i da se ne povećavaju kapaciteti za proizvodnju električne energije.
On je napomenuo da Hrvatska ipak zadnjih godina napreduje u razvoju novih pogona, posebno u kapacitetu solarnih elektrana, ali je isto tako primjetno da se zapinje u procesu dekarbonizacije.
“Od 1990. godine su se emisije ugljičnog dioksida smanjile za oko 20 posto, no to nije bilo planski, a u zadnje vrijeme tome ipak sve veći doprinos daju obnovljivi izvori u energetici. Ono gdje smo loši je elektromobilnost jer smo u prometu po udjelu obnovljivih izvora na dnu EU-a. Zadnjih nekoliko godina upravo zbog prometa količina emisija raste umjesto da pada. Osim kod prometa potrebna su velika ulaganja u području grijanja i hlađenja kako bi se ubrzala dekarbonizacija”, kazao je Jakšić.
Po njegovim riječima, do 2030. godine bi, prema postojećim planovima, trebali imati 2,4 gigavata (GW) kapaciteta u solarnim elektranama i 2,3 GW u vjetroelektranama uz 2,6 GW u postojećim hidroelektranama.
Podsjetimo, u ovome trenutku Hrvatska ima nešto više od 2 GW kapaciteta na sunce i vjetar.
“Obnovljivi izvori su nam jedno od glavnih oružja za smanjenje emisija”, poručio je.
Napomenuo je da Hrvatska trenutačno proizvodi 44 posto svojih ukupnih potreba za energijom, a ostatak se uvozi pri čemu najviše otpada na naftu i prirodni plin, ali i na druge energente. Podsjetimo, u prvom kvartalu ove godine Hrvatska je bila neto uvoznik električne energije.
Predstavnici investitora – DRI, E.ON, CWP Europe, Petrol i ENNA Grupa – koji su sudjelovali u panelu o propisima i praksi u hrvatskom energetskom sektoru složno su ustvrdili da je nepredvidivost propisa možda trenutačno i veći problem od duljine implementacije projekata.
Predsjednik uprave slovenskog Petrola za Hrvatsku Ante Mandić je istaknuo da je ovo dosta važna godina za energetiku u Hrvatskoj jer se mijenja šest zakona koji imaju utjecaj na sektor.
Upada u oči da na najvećem godišnjem skupu o obnovljivim izvorima u Hrvatskoj nema predstavnika iz vrha Ministarstva gospodarstva koje je jedan od pokrovitelja skupa i trebalo bi biti zainteresirano slušati poruke s ovakvih događaja te pojasniti što se čini na rješavanju poteškoća na koje nailaze ulagači.
Zvonimir Novak, direktor poslovnog razvoja u ENNA Grupi, kao usporedbu istaknuo je brzinu izgradnje njihove solarne elektrane od gotovo 90 megavata (MW) u Rumunjskoj koja bi trebala biti u pogonu u trećem kvartalu iduće godine te kao suprotan primjer višegodišnje čekanje na natječaj za premijski sustav poticaja za ulagače u geotermalne elektrane u Hrvatskoj bez čega je financijska konstrukcija takvih skupih projekata nerentabilna iako u tom segmentu obnovljivih izvora Hrvatska ima veliki potencijal.
Pročitajte još:
Konferencija pokazuje da je zapravo interes ulagača, kako domaćih tako i inozemnih, za ulaganje u proizvodnju iz obnovljivih izvora i dalje veliko te da bi odluka Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o cijeni priključka na mrežu, koja se već čeka treću godinu pa se investitori ustrajno nadaju skorom donošenju, trebala pokrenuti implementaciju niza projekata koji će osjetno podići proizvodni kapacitet u zemlji.
Rukovoditelj Odjela za priključenja Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) Krešimir Šimleša je istaknuo na panelu o izazovima priključenja OIE na mrežu kako prema stanju sklopljenih ugovora i elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu do 2030. Hrvatska može ostvariti i više od 8 GW u pogonima na OIE.
