Neoix kani preko Hrvatske širiti AI infrastrukturu u jugoistočnoj Europi

Ako ništa ne pođe po zlu, a znamo da kod investicija uvijek postoji određeni stupanj neizvjesnosti, Hrvatska bi mogla u industrijskoj zoni Nove Gradiške dobiti data centar za umjetnu inteligenciju (AI) kapaciteta 50 megavata (MW). To bi bio divovski iskorak s obzirom da je razvoj podatkovnih centara u Hrvatskoj još praktično u povojima i tek je malo veći od 10 MW. Za usporedbu, London ima preko 1.000 MW dostupnih i popunjenih kapaciteta.

Gradske vlasti u Novoj Gradišci i tvrtka Neoix iz Velike Britanije potpisale su predugovor o toj investiciji čija se vrijednost procjenjuje na 450 milijuna eura. Planirano je pritom zapošljavanje 30 radnika visokotehnološkog profila, te 40 radnika tehničkih i uslužnih zanimanja.

Samo zaključivanje ugovora i početak realizacije investicije bi se trebalo dogoditi do početka svibnja iduće godine s obzirom da takva investicija, kako napominju partneri, zahtijeva pribavljanje određenih suglasnosti i jamstava.

Neoix je tvrtka koja se bavi razvojem održive digitalne infrastrukture za umjetnom inteligencijom pogonjenu ekonomiju.

Kako su istaknuli iz te tvrtke, planirana investicija u Novoj Gradišci predstavlja značajan iskorak u tehnološkoj infrastrukturi, ne samo za lokalnu zajednicu već općenito za područje jugoistočne Europe.

Preliminarni dogovor kojega su potpisali gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić i regionalni direktor Neoixa za jugoistok Europe Tomislav Bubalo postavlja okvirne uvjete suradnje i buduće pripremne korake.

“Ovim projektom Nova Gradiška se pridružuje gradovima koji aktivno grade infrastrukturu budućnosti. Planirani podatkovni centar predstavlja snažan katalizator gospodarskog razvoja i stvaranja radnih mjesta, a grad pretvara u privlačnu tehnološku destinaciju. Ta investicija potvrđuje i predanost Neoixa razvoju kritične infrastrukture za umjetnu inteligenciju na strateškim europskim tržištima”, kazao je Bubalo.

Iz Neoixa poručuju da se projekt u Novoj Gradišci uklapa u širu europsku strategiju širenja što uključuje razvoj snažnih podatkovnih centara u Egiptu, Njemačkoj i na drugim strateškim lokacijama.

“Vlastita održiva tehnologija hlađenja omogućava nam troškovnu prednost od 40 do 60 posto u usporedbi s tradicionalnim data centrima, što pozicionira Neoix kao inovatora u razvoju AI infrastrukture nove generacije”, navode iz te tvrtke.

U svakom slučaju, nema dvojbe da je to, ako se realizira, jedna od najvećih tehnološko-infrastrukturnih investicija u Hrvatskoj.

Inače, odlučnost Neoixa pokazuje nedavno otvaranje regionalnog ureda za jugoistočnu Europu u Zagrebu.

“Novi ured će služiti kao operativno središte za koordinaciju rastućeg portfelja projekata održivih data centara diljem prostora jugoistočne Europe”, poručili su iz Neoixa.

Prema riječima glavnog izvršnog direktora tvrtke Harija Slipicevica, Hrvatska je izabrana kao idealno mjesto za kooridinaciju regionalnih aktivnosti s obzirom na članstvo u Europskoj uniji, konkurentne troškove energije i strateški zemljopisni položaj.

“Iz Zagreba ćemo ubrzati razvoj naših projekata podatkovnih centara u Hrvatskoj i istodobno ispitivati mogućnosti dodatnih prilika diljem tržišta jugoistočne Europe”, kazao je prvi čovjek tvrtke.

U ovom trenutku Neoix razvija više projekata od kojih se dva nalaze u Hrvatskoj. Naime, na prostoru Osječko-baranjske županije u Antunovcu treba iznići podatkovni centar snage 100 MW, a plan je da ga se dovrši 2028. godine.

Tehnologija hlađenja riječnom vodom bi trebala sniziti potrošnju energije za do 50 posto.

Od ostalih projekata Neoix ističe podatkovni centar u Egiptu početne snage 150 MW koja bi mogla biti povećana na 500 MW. Investicija je vrijedna 1,8 milijardi eura, a prva bi faza trebala biti dovršena iduće godine. Pun kapacitet taj bi data centar trebao dosegnuti u 2029. godini.

U Njemačkoj u pokrajini Brandenburg radi se na novom data centru kapaciteta 30 MW koji bi trebao proraditi 2028.

U Finskoj se razgovara o izgradnji data centra snage 100 MW, a centar istog kapaciteta je predviđen i za područje baltičkih zemalja gdje je okvirni datum dogotovljenja 2029. godina.