Nema više jednokratne isplate naknade za nezaposlene u slučaju samozapošljavanja

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ukinuo je mogućnost jednokratne isplate novčane naknade za nezaposlene, u slučaju da se oni odluče samozaposliti, javlja Poslovni dnevnik.

Naime, sukladno propisima, dio nezaposlenih može ostvariti pravo na novčanu naknadu, no to nije učestala praksa: u slučaju da nisu samostalni skrivili odlazak s posla imaju pravo na novčanu naknadu koja u prva tri mjeseca iznosi 60 posto osnovice, sa kasnije se smanjuje na 35 posto i 30 posto, uz ograničenje najnižeg i najvišeg iznosa. Ovisi i o godinama staža.

Na burzi rada evidentirano je oko 88 tisuća nezaposlenih osoba, no novčanu naknadu prima tek svaki treći. U prosincu 2025. redovitu naknadu primala su 26.615 nezaposlenih, u prosječnom iznosu od oko 700 eura. Za isplate u 2026. osigurano je 145 milijuna eura.

Među korisnicima ove naknade je lani više od tri tisuće nezaposlenih osoba zatražilo isplatu cijelog iznosa odjednom, kako bi otvorili obrt ili drugu vrstu poslovanja.

Mjera koja se godinama smatrala uspješnom, no Hrvatski zavod za zapošljavanje ipak ju je u prosincu obustavio.

Iz HZZ-a poručuju da je odluka donesena zbog nedostatka sredstava te se pozivaju na Zakon o tržištu rada i pripadajući pravilnik, prema kojima se “jednokratna isplata može odobriti samo ako postoje osigurana financijska sredstva”.

Naglašavaju i da su ukupne naknade nezaposlenima u 2025. porasle za 27,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, ponajprije zbog rasta plaća i proširenja prava na mlade, te da je bilo nužno zaštititi isplatu redovitih naknada.

Do prosinca 2025. korisnici su mogli kombinirati potporu za samozapošljavanje i jednokratnu isplatu. HZZ je lani izdao 3117 naloga za takve isplate.

Sociolog i viši znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Teo Matković komentirao je za Poslovni dnevnik ovakav potez države. Ističe da ovakav razvoj događaja nije iznenađenje. Nakon ukidanja doprinosa za rizik nezaposlenosti 2019. sustav je, upozorava, iz modela socijalnog osiguranja prešao u proračunski financiranu pomoć, što je otvorilo prostor za rezove upravo na najranjivijima.