Nema tima niti ideja bez ljudi; oni su najveće bogatstvo

Poduzetnički centar je, općenito govoreći, mjesto koje je zaduženo za operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva na području određene županije. Takvi centri predstavljaju središte stručne i edukativne pomoći poduzetnicima te tako potiču razvoj poduzetništva u svojoj županiji.

Najčešće su i mjesta odakle poniknu brojne inovacije, startupi, tehnološki centri, uspješne tvrtke. Ali nerijetko su i mjesta razmjene prvih poslovnih neiskustava i neznanja — jer pokrenuti svoju malu zamisao i uključiti je u veliki poslovni svijet nosi i puno nepoznanica. Upravo su zato poduzetnički centri važni, jer pružaju potreban oslonac malim i novim tvrtkama i idejama.

Među najstarijima u Hrvatskoj je Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije (PC KZŽ), koji se od Centra za poduzetništvo transformirao u PC KZŽ. Njegova direktorica, Helena Matuša, za Financije.hr otkrila je mnogobrojne uspješne projekte s kojim se ponosi, ali i koliko je važan takav poduzetnički centar za gospodarstvo Hrvatske.

PC KZŽ postoji prilično dugo i u svojem životopisu ističe i rad na investicijama koje su generirale oko 283,5 milijuna eura. Kako je zapravo počela vaša “priča”?

Naša “priča” započela je 1998. godine kad je Krapinsko-zagorska županija osnovala Centar za poduzetništvo Krapinsko-zagorske županije, s jasnim ciljem: pružiti podršku poduzetnicima u županiji. U tom razdoblju pojavile su se prve javne potpore u sektoru turizma, poljoprivrede i gospodarstva, a poduzetnici su se suočavali s izazovima pripreme projektnih dosjea za korištenje tih prilika. Konzultanata je bilo malo, dok je potražnja za stručnom podrškom bila velika, pogotovo u kontekstu novih kreditnih linija i dostupnih financijskih instrumenata.

Kako su se tržište i potrebe poduzetnika mijenjali, tako se razvijao i naš Centar. Godine 2006. transformirali smo se u Zagorsku razvojnu agenciju, proširujući djelovanje i na javni sektor. Zadaća Zagorske razvojne agencije u tom je razdoblju bila podržavati i privatne i javne projekte, usmjeravajući se na razvojne inicijative koje su imale dugoročan učinak na regionalno gospodarstvo.

Tijekom 2018. godine, u skladu s izmjenama nacionalnih zakona i strategije razvoja Županije, Zagorska razvojna agencija nastavila je djelovati kao javna ustanova, s glavnim usmjerenjem na javne projekte i regionalni razvoj; dok je Poduzetnički centar KZŽ postao zasebna tvrtka s poslanjem pružanja podrške poduzetnicima i privatnom sektoru kroz konkretne projekte, edukacije i mentorstvo.

Nova prekretnica dogodila se 2020. godine, kad je Krapinsko-zagorska županija pokrenula Poslovno tehnološki inkubator, a s time smo razvili inkubatorske programe prilagođene startupovima i malim poduzećima. Danas, 2025. godine, obilježavamo pet godina djelovanja Inkubatora, šesti rođendan Poduzetničkog centra kakvog ga danas poznajemo, a našu zajednicu čini više od 100 startupova, 465 projekata koje smo pripremili, vrijednih preko 283 milijuna eura, i više od 500 novih radnih mjesta otvorenih kod poduzetnika i poljoprivrednika u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Što ocjenjujete da je najbitnije za poduzetnički centar? Što on zapravo nudi gospodarstvu Hrvatske?

Poduzetnički centri i inkubatori često nude slične temeljne usluge — edukacije, mentorstvo, pristup financiranju i umrežavanje. No, ono što nas čini drukčijima je naša sposobnost prilagodbe lokalnim posebnostima, dok istodobno imamo širinu da prepoznamo globalne prilike i povežemo ih s našim poduzetnicima.

Krapinsko-zagorska županija ima svoju gospodarsku strukturu, poduzetničku kulturu i razvojnu dinamiku. Naš posao nije samo primijeniti generičke modele podrške, već osluškivati stvarne potrebe lokalnih poduzetnika — od tradicionalnih obrta i malih proizvođača do inovativnih startupova — i kreirati rješenja koja su njima bitna i primjenjiva.

Istodobno ne želimo biti zatvoreni unutar regionalnih okvira. Aktivno pratimo što se događa u širem kontekstu — u nacionalnim i europskim politikama, financijskim instrumentima, novim tržišnim trendovima — i činimo ono što smatramo ključnim za takav poduzetnički centar: spajamo te prilike s našim poduzetnicima. Postajemo most između lokalnog i globalnog, katalizator inovacija i aktivni čimbenik promjena.

Kad govorimo o tome što je najvažnije za jedan poduzetnički centar — ili bilo koju organizaciju koja želi biti uspješna — sve je zapravo vrlo jednostavno, i to je ono što stalno naglašavamo poduzetnicima početnicima s kojima radimo:

• prepoznavanje problema i prilika u onome u čemu djelujemo — razumijevanje izazova s kojima se suočavaju poduzetnici u našem ekosustavu i prepoznavanje budućih potreba;
• stvaranje rješenja koja donose konkretnu vrijednost korisnicima — osiguravanje da sve što radimo ima stvarni, mjerljivi učinak na rast poduzetnika i razvoj gospodarstva.

Nema tu nikakvog tajnog sastojka — sve se svodi na temelj poduzetništva. Kvalitetno poduzetništvo oduvijek je počivalo na rješavanju stvarnih problema za krajnje korisnike. Nije čak niti tajna da je uspješan onaj biznis koji pronađe najuspješniji način rješavanja tih problema.

To je ono što radimo mi. Stvaramo rješenja koja povezuju prilike s poduzetnicima, a poduzetnike s rješenjima. No, uz tu tržišnu logiku imamo i još jednu odgovornost: kao javna tvrtka, uvijek razmišljamo i o dobrobiti zajednice. Sve što radimo nosi i širu društvenu vrijednost — poticanje razvoja gospodarstva na način koji osnažuje ne samo poduzetnike, već i šire područje, vraćajući zajednici kroz nova radna mjesta, inovacije i održivi rast.

Koliko je zahtjevno voditi poduzetnički centar koji je dovoljno blizu ili dovoljno daleko od glavnoga grada? Kako ste uspjeli postati drukčiji u takvim uvjetima?

Bit ću realna: blizina Zagreba je golemin resurs za nas, ali isto tako i neprepoznata prilika za sve one koji vide Zagreb kao jedinu moguću lokaciju za svoj posao.

Zagreb kao središte nudi brz i jednostavan pristup financijerima, sveučilištima i stručnom znanju. No, ono što nema jest prostor za razvoj. Pogotovo kad govorimo o širenju velikih tvrtki koje već imaju sjedište ili proizvodnju u Zagrebu. Fizički nema dovoljno mjesta za rast. Zato već sada svjedočimo prelijevanju biznisa u prvi prsten oko Zagreba, gdje su uvjeti za poslovanje povoljniji: malo niže cijene, malo veća kvaliteta života.

Krapinsko-zagorska županija je atraktivni drugi prsten — imamo svu potrebnu infrastrukturu, ne samo u poslovnim zonama i inkubatorima, nego i u segmentu kvalitete života. Povezani smo sa Zagrebom, ali i s ostatkom Hrvatske željeznicom i cestom u svim smjerovima.

Želite li miran život na bregima? Tu je, s potrebnom infrastrukturom u blizini.

Želite urbani život u manjem gradu s jakom kulturnom i kreativnom scenom? Također ga imamo.

Želite do Zagreba? Udaljeni ste samo trideset minuta.

Naši poduzetnici koji već posluju ovdje prepoznali su te kvalitete, i oni su danas najveći ambasadori naše poduzetničke klime. Imamo uspješne poslovne priče iskusnih lidera koji svakodnevno dokazuju da Krapinsko-zagorska županija nije alternativa, nego ozbiljna poslovna destinacija.

A kako smo mi u Poduzetničkom centru postali drukčiji? Osobnim pristupom. Pokazali smo da slušanjem potreba poduzetnika, prepoznavanjem pravih prilika i kreiranjem individualiziranih programa možemo ponuditi kvalitetu koja u većim središtima često trpi zbog kvantitete. Naša mentorska mreža okuplja iskusne i motivirane ljude, kao i bilo koja druga mreža u zemlji.

Naši startup programi ostvaruju se uz podršku istih investicijskih fondova, ulagača i trenera kao i u većim centrima.

No, ono po čemu se razlikujemo je način rada: svaki naš klijent ima svojeg mentora unutar Centra, koji ga prati kroz cijeli proces, prilagođavamo programe individualnim potrebama i usmjerujemo se na dugoročnu održivost, ne samo na prolazne trendove.

Opet, ništa drukčije od onoga kako bi svaka kvalitetna tvrtka kojoj je stalo do uspjeha njezinih klijenata trebala voditi posao. Jer i mi smo, na kraju dana, poduzetnici u području podrške poduzetništvu — prepoznajemo potrebe tržišta i kreiramo rješenja koja donose stvarnu vrijednost.

Koje programe danas nudi PC KZŽ? Što je vaš najznačajniji projekt u proteklih nekoliko godina?

Poduzetnički centar KZŽ razvija i provodi niz programa prilagođenih potrebama poduzetnika u različitim fazama razvoja — od početnih zamisli do investicijskih prilika i internacionalizacije.

Pred-akceleracijski i akceleracijski programi

Naš put u startup ekosustav započeo je s Tech Boost, prvim programom kroz koji smo se profilirali u startup svijetu. Nakon toga smo se nadogradili kroz BAIF, gdje smo izgradili jezgru startupova s društvenim učinkom u koje je moguće investirati u ranim fazama. Kroz BAIF smo stvorili mrežu s investitorima u Hrvatskoj, ali i šire, te omogućili startupovima pristup ranom kapitalu, što je često ključno za njihov opstanak. Danas je tu i SPRINT, program u sklopu kojeg radimo s poduzetnicima i startupima kroz prilagođene mentorske procese, osiguravajući im ne samo znanje, već i konkretne prilike za razvoj i širenje.

Profiliranje u zdravstvenoj industriji

Želimo biti prepoznati i kao ključni igrač u zdravstvenim inovacijama, i zato smo osnovali Digitalni inovacijski hub Z-MED, koji okuplja različite partnere iz sektora zdravstva i tehnologije. Unutar njega imamo dva ključna programa:

Health IT akademija — program koji spaja IT sektor i zdravstvo, obrazujući stručnjake koji mogu raditi u digitalnom zdravstvu. Do sada smo prošli kroz tri naraštaja polaznika, a već sada vidimo konkretne rezultate — stručnjake koji su se zaposlili u health tech industriji, gdje su potrebe tržišta velike.

Testbed infrastruktura za health tech startupove — možda manje poznat program, ali iznimno važan. Naše zdravstvene ustanove u Krapinsko-zagorskoj županiji otvorile su vrata startupovima, omogućujući im prve korake u testiranju svojih inovacija u stvarnim uvjetima. Naravno, ovo još nije u potpunosti razrađeno — zaštita osobnih podataka, tko raspolaže podacima (čak i anonimiziranim), sve su to još uvijek otvorena pitanja. No, otvaramo prostor za dijalog i razvoj, jer znamo da se zdravstvene inovacije ne događaju u laboratorijima, već u realnom svijetu, gdje su pacijenti i liječnici ključni korisnici novih tehnologija.

Invest in Zagorje — platforma koja mijenja način pristupa investicijama

Invest in Zagorje nije samo web stranica; to je koncept koji investitorima pruža centralizirane, točne i ažurirane informacije, omogućujući im da u nekoliko klikova dobiju podatke koji su im potrebni za donošenje odluka. Platforma kombinira statične i dinamičke informacije, omogućuje jednostavno povezivanje s najznačajnijim akterima, smanjuje broj koraka koje investitor mora proći kako bi procijenio prilike, a time i štedi vrijeme i povećava učinkovitnost. Poruka koju šaljemo ovom platformom je jasna: mi smo investicijski prijateljski orijentirani. Nudimo brze i provjerene podatke, ali i podršku kad investitor treba korak dalje. Dodatno, Invest in Zagorje nije samo koristan investitorima — on smanjuje opterećenje na javnu administraciju. Često upravo općine i županijske ustanove dobivaju upite investitora, a ovako svaka lokalna jedinica kod nas ima pristup pozadinskoj aplikaciji, gdje može brzo i učinkovito dohvatiti sve potrebne podatke. Rezultati govore sami za sebe: više od 16.000 pregleda platforme i brojni upiti koji su stigli od investitora jasno pokazuju njihovo zanimanje. Naravno, svjesni smo da je investicijski ciklus dug, i da se od prvog zanimanja do konačne odluke često protegnu godine, no bitno je da podaci postoje, da su objedinjeni, jasni, i da postoji sustav podrške koji je proaktivan i jednako pristupačan domaćim i stranim investitorima.

Kreiraj svoju budućnost — poduzetništvo za mlade

Program koji jača poduzetničke vještine kod srednjoškolaca, ali opet — malo drukčije nego što je to uobičajeno. Kod nas nema obveznih sudionika; javljaju se oni koji se stvarno zanimaju. Tema programa je zdravlje, a ove godine ulazimo u treću generaciju.

Ključna posebnost tog programa je što ne radimo “klasične vježbeničke tvrtke”, gdje su unaprijed definirani odjeli i procesi, već želimo da mladi sami istraže probleme i osmisle rješenja. Oblikuju timove s raznovrsnim članovima iz svih srednjih škola Krapinsko-zagorske županije. Riječ je o strukovnim školama i gimnazijskim programima. Radimo s njima pet mjeseci, dovodimo goste iz stvarnog poslovnog svijeta i potičemo ih da istraže probleme na terenu. Kroz našu metodologiju prolaze iste postupke kao startupovi — postavljaju svoje poslovne modele, propituju zamisli i uče kroz konkretan rad. Danas živimo u vremenu kad poduzetništvo više nije zatvoreno u tradicionalne okvire. Digitalizacija, novi oblici rada, fleksibilni poslovni modeli — sve to su stvarnosti koje želimo prikazati mladima.

Koji je od tih programa najznačajniji?

Svaki. Jer svaka od tih inicijativa gradi poduzetničko Zagorje — bilo kroz investicije, startupove, zdravstvenu inovaciju ili osnaživanje novih generacija.

Što je najveće “usko grlo” od startupa do održive tvrtke?

Kroz naš rad vidimo nekoliko ključnih izazova koji često odlučuju hoće li startup ili mlada tvrtka prerasti u održiv poslovni model. Mogli bismo ih sažeti u tri glavna “uska grla”:

Nejasna vizija razvoja biznisa — jedan od najvećih izazova nije manjak kapitala, tržišta ili čak znanja, nego nerazumijevanje vlastitog poslovnog smjera. Danas je startup postao neka vrsta univerzalnog cilja, no je li to uvijek pravi put? Mnogi osnivači ulaze u poduzetništvo s mišlju da trebaju rasti brzo, privući investitore i postići veliku valuaciju. No, je li to ono što stvarno žele? Razlikujemo nekoliko vrsta poslovnih modela:

• Klasični startup s brzim skaliranjem — cilj je postići visoku vrijednost i eventualnu prodaju tvrtke.
• “Lifestyle” startup ili butik tvrtka — manja, specijalizirana tvrtka koja raste postupno, zadržavajući nadzor i održivost.
• Tradicionalni ili hibridni poslovni model — kombinacija digitalnog i klasičnog poslovanja, gdje inovacija ne dolazi samo iz tehnologije, već i iz poslovnog modela.

U stvarnosti, većina poduzetnika nije sigurna u kojem smjeru žele ići, a to dovodi do nesigurnosti u poslovanju, loših odluka i gubitka usmjerenja. Naravno, ni mi sami ponekad ne znamo što želimo u svakom trenutku, no ključno je imati makar okvirnu viziju da želimo razvijati biznis. Koji je moj cilj? Koje klijente privlačim? Koje klijente ne želim?

Ovisnost o vanjskom kapitalu umjesto o kupcima — to je još jedan čest izazov. Mnogo startupova usmjerava svu pažnju na privlačenje investitora, dok im ključni pokazatelj — prihod od stvarnih kupaca — ostaje u drugom planu. Biznis se gradi na kupcima, ne na investicijama. Investicije su korisne za rast, ali održivost dolazi iz tržišta, ne iz fondova. Mnogi startupovi troše previše vremena na pitchanje, a premalo na stvarnu validaciju poslovnog modela i stvaranje vrijednosti za korisnike.

Zatvorenost i propuštanje prilika — dok je važno imati jasnu viziju, isto tako je važno ne zatvoriti se previše. Svijet poduzetništva je dinamičan, i mnoge prilike dolaze iz smjerova koje nismo predvidjeli. Mogu li pivotirati svoju ideju i pronaći novi poslovni model? Postoji li industrija ili tržište koje nisam razmatrao, ali mi se sada otvara? Je li moja početna zamisao i dalje najbolji put, ili mi se pruža nešto bolje?

Ravnoteža i otvoren um su ključni. Znati kamo želim ići, ali ne zanemarivati prilike koje se pojave putem. Na kraju, važno je ne romantizirati poduzetništvo, već ga gledati realno — kao proces stalnog prilagođavanja, učenja i donošenja odluka. Oni koji to razumiju, lakše prolaze kroz “uska grla” i grade održive poslovne priče.

Što bi cijeli sustav mogao bolje, da brže i kvalitetnije dođemo od startupa do održivih tvrtki?

Ako želimo da startupi i inovacije doista zažive i postanu održivi biznisi, sustav mora postati skloniji rizicima. Svima nam je jasno da su u ovom sektoru rizici veći nego u tradicionalnom poslovanju, i zato taj rizik moramo prihvatiti i njime bolje upravljati, umjesto da ga pokušavamo eliminirati.

Vidimo nekoliko ključnih točaka gdje sustav može napraviti značajan iskorak:

Ubrzanje administracije — birokratski procesi i regulativa ne smiju biti kočnica razvoju startupova. Ako želimo upravljati rizicima, umjesto da ih se bojimo, moramo stvoriti testbed infrastrukture, sandbox okruženja i eksperimentalne prostore (“playground” modeli) gdje se mogu testirati nove zamisli, tehnologije i poslovni modeli prije nego što uđu u standardne regulatorne okvire. Takvi modeli već postoje u nekim zemljama Europske unije, i omogućuju da se brže filtriraju startupovi s potencijalom i identificiraju oni koji trebaju pivotirati. To ne znači da se regulative zanemaruju, već da se prilagođavaju dinamičnim poslovnim modelima, umjesto da ih usporavaju.

Jačanje investicijskog ekosustava — fondovi rizičnog kapitala i poslovni anđeli prvi su koji upravljaju rizicima u startup svijetu. Oni imaju mehanizme, prepoznaju prilike, filtriraju projekte i ulažu u one koji imaju potencijal. No, postavlja se ključno pitanje: Jesu li investicijske strategije u Hrvatskoj prilagođene startupovima u ranoj fazi? Naše iskustvo kaže da nisu u potpunosti. Iako se fondovi rizičnog kapitala u Hrvatskoj razvijaju, i priljev kapitala raste, još uvijek postoji praznina u financiranju ranih faza. Veće investicije dolaze tek kad startupovi već imaju dokazanu tržišnu validaciju, no mnogi od njih do te faze ne dođu upravo zato što nemaju priliku dobiti inicijalnu podršku u pravom trenutku.

Prilagođeni EU fondovi za early-stage startupove — ovdje vidimo prostor gdje bi se nacionalna razina mogla uključiti s malo više fleksibilnosti. Sredstva iz EU fondova mogla bi se prilagoditi startupima u najranijim fazama, čime bi im se omogućila priprema za tržište, skaliranje i privlačenje većih investicija u kasnijim rundama. Trenutačno je financiranje često orijentirano na projekte koji su već relativno zreli, dok je pristup seed kapitalu i ranim investicijama još uvijek ograničen. Ako želimo da startup ekosustav u Hrvatskoj dosegne sljedeću razinu, potrebna nam je bolja povezanost između javnog financiranja, rizičnog kapitala i privatnih investicija — gdje startupi ne ovise samo o natječajima, već mogu kombinirati različite izvore financiranja na način koji odgovara njihovom specifičnom putu rasta.

Na što ste najponosniji — na ideje, ljude, na vaš tim?

Ljude — nema tima niti ideja bez ljudi.

Koje projekte možete izdvojiti za 2025. godinu? Što vas čeka u ovoj godini?

Ova godina je za nas godina rasta i daljnjeg pozicioniranja Krapinsko-zagorske županije kao snažnog poduzetničkog i inovacijskog centra.

Krapinsko-zagorska županija je nositelj titule Europske poduzetničke regije (EER) za 2025. godinu, a mi u Poduzetničkom centru aktivno sudjelujemo u provedbi djelovanja povezanih s tom nagradom. Konkretno, pomažemo u provedbi Zagorje Inno Vouchera — sustava potpore posebno osmišljenog za early-stage poduzetnike, gdje poduzetnici mogu dobiti podršku za inovacije, testiranja, digitalizaciju i marketing.

Ove godine nas očekuje još snažnija konferencija Invest in Zagorje, koja će se održati u prvoj polovici svibnja. Programsko smo jači, a tema kojom se bavimo izlazi iz okvira tradicionalnih investicijskih konferencija — futurizam u industriji i poslovanju. Cilj nam je ponuditi nove perspektive na investicijske prilike, industrijske trendove i razvoj poslovanja, te povezati poduzetnike, investitore i stručnjake u inovativnom i dinamičnom okruženju. Pratite nas za pojedinosti programa!

U 2025. godini nastavljamo sa SPRINT programom, u kojem 42 startupa iz konzorcija prolaze kroz devetomjesečni akceleracijski proces. Usmjerenje nije samo na edukaciji, već i na konkretnom otvaranju tržišta, umrežavanju s investitorima i mentorima te skaliranju poslovanja. Cilj nam je da startupi iz akceleracije iziđu s jasnim tržišnim smjerom i poslovnim prilikama, a ne samo s teorijskim znanjem.